Kralj Charles (Karlo) III. i kraljica Camilla okrunjeni su u subotu u Westminsterskoj opatiji u Londonu na svečanoj kršćanskoj ceremoniji prožetoj s tisuću godina povijesti i tradicije, osam mjeseci nakon smrti Elizabete II.
Vrhunac svečanosti krunidbe, pripremane bez pretjeranog entuzijazma stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva i obilježene uhićenjima prosvjednika protiv monarhije, bio je trenutak kad je nadbiskup od Canterburyja stavio 74-godišnjem suverenu na glavu krunu svetog Edvarda od čistoga zlata, ukrašenu rubinima.
Nedugo prije toga Karlo III. je, odjeven u jednostavnu bijelu lanenu košulju, primio pomazanje na koljenima, zaštićen od pogleda izvezenim paravanima, dok su se Westminsterskom opatijom razlijegali zvuci “Svećenika Zadoka”, krunidbene himne Georga Friedricha Händela (Sadok the Priest), napisane za krunidbu britanskoga kralja Đure II. 1727. godine.
Nakon pomazanja je pred prisutnima u opatiji i pred stotinama milijuna gledatelja odjenuo kraljevski kaput izvezen zlatnim nitima.
Dok je sjedio s kraljevskom stolom preko ramena, bijelom kožnatom krunidbenom rukavicom navučenom preko jedne ruke i po jednim žezlom u svakoj ruci, Karlu III. je na glavu stavljena kruna teška više od dva kilograma, koja se od 1661. koristi za sve krunidbe.
“Bože čuvaj kralja!”, izgovorio je nadbiskup Canterburyja Justin Welby, poglavar Engelske Crkve i duhovni vođa Anglikanske zajednice.
Potom su diljem Ujedinjenog Kraljevstva odjeknuli topovski plotuni, a na moru su ispaljeni s brodova Kraljevske mornarice.
Karlov nasljednik, princ William se klečeći zakleo ocu na vjernost, pritom ga poljubivši u obraz, a Karlova druga supruga, Camilla okrunjena je nakon njega.
“To nije moj kralj”
Karlo III. postao je kralj Ujedinjenog Kraljevstva i 14 zemalja Commonwealtha, od Kanade preko Australije do Jamajke u rujnu, nakon smrti svoje majke Elizabete II.
Njegova krunidba, jedinstvena u Europi, vjerska je potvrda toga čina, a posljednji je put u Ujedinjenom Kraljevstvu održana 1953., kada je okrunjena mlada 25-godišnja kraljica Elizabeta.
Premda je moderniziran i trajao je nešto kraće nego što je uobičajeno – dva sata, ovaj tisućljetni ritual britanske monarhije ponovno je u prvi plan donio svu njegovu pompoznost.
Kralj je napustio Buckinghamsku palaču u novoj kočiji izrađenoj za kraljičin dijamantni jubilej koju je vuklo šest konja te je prošao središtem Londona gdje su njega i članove kraljevske obitelji, unatoč kiši, dočekale tisuće vjernih obožavatelja, no vidjeli su se i natpisi “To nije moj kralj”, što je bilo nezamislivo u doba vladavine njegove majke.
U Westminstersku opatiju Karlo je ušao odjeven u državničko odijelo svoga djeda Đure VI., uz pratnju četvorice paževa, među kojima je bio i njegov unuk George.
Za njim je ušla Camilla odjevena u haljinu boje slonovače.
Potom su stigli i ostali članovi kraljevske obitelji, a među njima je bio i princ Harry, koji je na ovaj povijesni dan bio lišen bilo kakve službene uloge te je sjedio u trećem redu u opatiji, bez supruge Meghan koja je ostala u SAD-u.
Kralja je, kako nalaže tradicija, dočekalo dijete iz kraljevske kapele.
Nadbiskup Canterburyja je obavio svečanost potvrde kralja kao novog vladara Ujedinjenog Kraljevstva i još 14 država te na kraju izgovorio “Bože čuvaj kralja Karla.”
Kralj je potom položio prisegu, položivši ruku na Bibliju, a zatim je pred više od 2000 prisutnih u Westminsterskoj opatiji održana ceremonija.
Među uzvanicima su bile brojne ugledne osobe iz cijeloga svijeta – francuski predsjednik Emmanuel Macron, supruga američkog predsjednika Jill Bidena, no i slavne osobe poput glumice Judi Dench te predstavnici britanskog plemstva, politički vođe i predstavnici civilnog društva.
Hrvatsku je predstavljao ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Kralj i kraljica nakon krunidbe vratili su se u Buckinghamsku palaču starom Zlatnom državnom kočijom izrađenom 1762. i korištenom na svim krunidbama od 1831. godine. Svečanost je završila kada su Karlo III. i Camilla mahnuli okupljenima s Kraljevskog balkona palače.
Biti ovdje znači “biti dijelom budućnosti”
Cijeli je događaj pripreman bez pretjeranog entuzijazma javnosti. S obzirom na visoke troškove življenja, svečanost koju su obilježile raskošne kočije, zlatna žezla i krune optočene nekim od najvećih dijamanata na svijetu nije primljena s oduševljenjem među svim stanovnicima Ujedinjenog Kraljevstva.
Mediji pišu o još jednoj stvari koja nije dosad viđena na takvim događajima. Naime, riječ je o jednoj od najvećih sigurnosnih operacija u sklopu koje je mobilizirano više od 11.000 policajaca.
Oni su prije krunidbe uhitili više od 20 prosvjednika, protivnika monarhije i ekoloških aktivista koji su kanili prosvjedovati na kraljevskoj ruti.
“Očekujete da ćete takvo nešto doživjeti i vidjeti u Moskvi, ali ne u Londonu”, komentirao je Human Rights Watch.
Premda su protivnici monarhije i dalje u manjini, njihov broj među stanovništvom raste iz dana u dan, osobito među mladima.
Njihova je prisutnost bila nezamisliva za vrijeme vladavine Elizabete II. i izazov je za Karla, starijeg vladara čija je popularnost puno manja od majčine, ali i od one u kojoj uživa njegov sin i prijestolonasljednik, 40-godišnji William.
Unatoč tomu u London je stiglo puno Britanaca iz svih dijelova zemlje, ali i iz inozemstva, jer ipak je riječ o povijesnom događaju.
Naći se ovdje u ovom trenutku znači “biti dijelom budućnosti… Ovo je krunidba, važan događaj”, rekao je Dave Giddings (41), koji je sa suprugom i sinom stigao iz Škotske.
Fenix-magazin/SIM/Hina
