Nikad prije Njemački centar za prijavu neidentificiranih letećih objekata (NLO) nije dobio toliko “dojava” kao prošle godine, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Središnja mreža za istraživanje neobičnih nebeskih pojava (CENAP) institucija je kojoj se građani obraćaju kada traže znanstveno objašnjenje svojih viđenja.
Prema UFO Research Group, većina viđenja može se pripisati Starlink satelitima.
CENAP je prošle godine zabilježio ukupno 1084 prijave iz Njemačke, Austrije i Švicarske.
“Obično bilježimo prosječno između 600 i 800 zahtjeva godišnje”, rekao je Hansjürgen Köhler, direktor centra.
No, ni prošle godine nije bilo izvanzemaljskih letjelica, dodao je Keller, koji je ovu mrežu osnovao 1973. sa svojim tadašnjim suradnikom Wernerom Walterom.
Bilo je mnogo izvještaja tijekom prošle godine zbog upečatljive konstelacije svijetlih planeta poput Venere i Jupitera, kao i svijetlih zvijezda poput Siriusa.
Ipak, najčešće su se javljali zbog satelitskih komunikacijskih sustava Starlink, koje je krajem 2019. lansirao milijarder Elon Musk (Elon Musk), a koji su za mnoge ostali misteriozni.
Ti su sateliti posebno uočljivi odmah nakon lansiranja, kada lete u nizu bisera, objasnio je Keller.
Od svog osnutka CENAP je primio više od 12.030 NLO prijava. Samo ove godine zabilježeno ih je već 30.
Prijave od 2024. identificirane su kao LED baloni, folijski baloni, privatni i industrijski dronovi, zrakoplovi, helikopteri, svjetlosni efekti na proslavama ili svjetleći meteori.
Porast broja aplikacija povezan je i s činjenicom da danas mnogi koriste mobitele i fotografiraju.
Neki su promatrači poslali slike i videozapise s “čudnim svjetlosnim točkama”, za koje se nakon analize pokazalo da su uglavnom refleksije na objektivu kamere ili zamućene slike insekata ili ptica u blizini kamere.
Prema Kelleru, 99 posto pozivatelja su “samo obični ljudi koji vide stvari koje ne mogu objasniti”.
Očajnički traže objašnjenje, a pritužbe dolaze od ljudi svih dobi i zanimanja.
Prilikom prijave Keller i nekolicina njegovih suradnika prvo zabilježe osnovne podatke: datum, vrijeme i mjesto s poštanskim brojem.
Zatim se izrađuje karta mjesta, a opis događaja i popratne fotografije ili video zapisi upisuju se u spis predmeta.
Za noćna promatranja provjeravaju se astronomski podaci sa stajališta, kao i podaci o preletima satelita, Međunarodne svemirske postaje (ISS) i svijetlih dijelova raketa.
Ponekad se provjeravaju i podaci o letovima zrakoplova ili helikoptera.
Volonterski tim CENAP-a uspoređuje fotografije i video zapise aplikacija s opsežnom arhivom koja postoji od osnutka mreže i od tada se stalno ažurira.
Fenix-magazin/MMD/dpa
