U socijalnoj skrbi trenutno nedostaje najmanje 700 djelatnika, ljudi iz sustava odlaze zbog preopterećenosti a teško u njega ulaze zbog administrativnih prepreka, kažu u sindikatu i komori, a Ministarstvo kroz izmjene zakona najavljuje lakše zapošljavanje novog kadra.
Prijedlogom izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, koje je Vlada u četvrtak uputila u Sabor po hitnom postupku, predlaže se olakšavanje uvjeta za zapošljavanje u socijalnoj skrbi kroz skraćenje pripravničkog staža s godine dana na šest mjeseci te sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme.
Upravo lakše zapošljavanje je nešto na što Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske (SZDSSH) upozorava već duže vrijeme.
Predsjednica SZDSSH-a Jadranka Dimić kaže kako mladi ljudi odlaze iz sustava zbog preopterećenost ali se u sustav ulazi teško zbog brojnih administrativnih i nepotrebnih prepreka.
“Potrebno je pojednostaviti ulazak mladih u sustav tako da se oslobode bespotrebnog testiranja, da se ukine pripravništvo s obzirom na to da su na probnom radu, da se omogući i ubrza ulazak u sustav mladih hrvatskih državljana koji su diplomirali npr. na mostarskom sveučilištu, te da država snosi troškove dobivanja licenci jer joj je u interesu ima kvantitativan i kvalitativan javni servis građana”, istaknula je Dimić u razgovoru za Hinu.
Sindikat: Nedostaje 700 do 1000 stručnih radnika
Prema podacima sindikata, u sustavu socijalne skrbi lani je radilo oko 6000 stručnih radnika različitih profesija: socijalnih radnika, socijalnih pedagoga, logopeda, psihologa, defektologa, pravnika, medicinskih sestara zaposlenih u područnim uredima Zavoda za socijalni rad i u domovima socijalne skrbi.
“Prema dosadašnjim pravilnicima o normativima koji su poprilično zastarjeli i neupotrebljivi, nedostaje najmanje 700 stručnih radnika, a s obzirom na pojačan odljev kadrova, mislim da bismo mogli govoriti i o nedostatku od tisuću stručnih radnika”, upozorava je Dimić. Navodi kako su socijalni radnici posebno deficitarni u zavodima za zapošljavanje u Međimurskoj, Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji.
Najveći broj socijalnih radnika radi u središnjem uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR) – njih 1211, od ukupno 2881 zaposlenog u tom ustanovi, zajedno s područnim uredima.
Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Domagoj Kronstein kaže kako potrebe sustava nadmašuju kapacitete iako broj socijalnih radnika postupno raste, no najviše ih nedostaje u ruralnim područjima, gdje je teško privući i zadržati stručnjake.
“Nedostatak socijalnih radnika dodatno pogoršava visoka stopa fluktuacije, uzrokovana nezadovoljavajućim uvjetima rada, niskim plaćama i visokom emocionalnom zahtjevnošću profesije. Problem je dodatno naglašen u većim gradovima, gdje se unatoč novim zapošljavanjima bilježi porast broja korisnika usluga”, rekao je.
To je posljedica povećanja broja prava i usluga u sustavu a značajan čimbenik je i ograničenost obrazovnog sustava.
Trenutačno je situacija posebno zahtjevna u područjima poput Siska i Pule gdje su područni uredi u otežanoj situaciji zbog nedostatka kadra, a slična situacija je prisutna je i u ustanovama socijalne skrbi
To posebno dolazi do izražaja u domovima za starije osobe te u ustanovama koje skrbe o djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom gdje nedostatak i stručnog i pomoćnog osoblja uzrokuje preopterećenje postojećih radnika i značajno povećava rizik od sagorijevanja na poslu.
Nema vremena za stručni rad
Kronstein smatra da je potrebno povećati i zapošljavanje pomoćnog osoblja kroz ciljane mjere te osigurati regionalnu podršku i dodatne resurse za područja s najvećim nedostatkom radne snage.
“Ljudi odlaze iz područnih ureda u druga područja djelatnosti zbog preopterećenosti te službe. Ostaju u sustavu, ali prelaze u domove socijalne skrbi ili u civilni sektor, idu u jedinice lokalne i regionalne samouprave, u javnu upravu”, upozorava predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika Štefica Karačić.
Djelatnici nemaju dovoljno vremena za bavljenje stručnim radom jer su zagušeni administriranjem različitih naknada, a to je dodatno pojačalo uvođenje inkluzivnog dodatka s 1. siječnja 2024., dodaje.
Dosad je, prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, doneseno 187.669 rješenja o pravu na inkluzivni dodatak, među kojima 170.329 o priznavanju tog prava, a zaprimljena su i 132.282 nova zahtjeva, najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu.
Savjetnica ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Zvjezdana Bogdanović priznaje da su na obim posla utjecali zakoni o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku. Trebalo je raditi revizije i nova vještačenja, te je došlo do velikog opterećenja i angažmana djelatnika u kratkom periodu, no to im je, kaže, bilo i dodatno plaćeno.
Nakon što se ta rješenja donesu, nakon što svi ti ljudi budu vještačeni, tijekom narednog razdoblja bit će vrlo malo dodatnih zahtjeva i za jedno i za drugo, te bi do rasterećenja trebalo doći sredinom godine, kaže.
Bogdanović ističe kako odlazak iz sustava nije tako velik kako to proizlazi iz medija već su se ljudi premještali unutar sustava jer je došlo do reforme sustava Zavoda za socijalni rad.
Fenix-magazin/MMD/Hina
