Predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH u Hrvatskom saboru Božo Ljubić i član tog odbora Željko Raguž priopćili su u utorak kako su svi zahtjevi zastupnika Željka Glasnovića, koje je supotpisao premijer Andrej Plenković oko potpore većini u Saboru, već ranije utvrđeni programom vlade i saborskog Odbora, opovrgavajući da se radi o novim ustupcima vlade.
“Rješavanje pitanja svih pet traženih točaka zahtjeva zastupnika Željka Glasnovića već odavno je uključeno u program rada Vlade RH, kao i u aktivnosti te program rada Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, te ne može biti govora o bilo kakvim novim obvezama koje bi navodno opterećivale proračun, a pogotovo nema govora o navodnoj političkoj korupciji”, navodi se u zajedničkom očitovanju saborskih zastupnika Ljubića i Raguža, koje je medijima u Mostaru dostavljeno iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji ih je predložio za saborske zastupnike.
Isplata zaostataka pripadnicima HVO-a od ministarstva rada i mirovinskog sustava jedna je od pet zahtjeva koje je za potporu vladi prošli tjedan tražio nezavisni saborski zastupnik Željko Glasnović, a sporazum su uz njega potpisali i premijer Andrej Plenković, ministar branitelja Tomo Medved i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Zdravka Bušić. Članovi odbora za Hrvate izvan Hrvatske te saborski zastupnici Ljubić i Raguž ističu kako je u prijedlogu državnog proračuna RH za 2017., s projekcijama za 2018. i 2019. godinu, koji je donesen 15. prosinca 2016., vidljivo kako je ministarstvo rada i mirovinskog sustava planiralo isplatiti neisplaćene mirovine pripadnicima HVO-a sukladno međudržavnom sporazumu i ostvarenim pravima.
“Tako da ne stoje informacije u medijima da je Zavod počeo ispunjavati zahtjeve zastupnika Glasnovića već da početak ovih isplata može biti samo koincidencija”, navodi se u priopćenju.
Ljubić i Raguž dodaju kako je Zakon o pravima branitelja, koji se također navodi na popisu Glasnovićevih zahtjeva, već u proceduri te da su u njegovoj izradi sudjelovali predstavnici krovnih braniteljskih udruga HVO-a, koji su delegirani ispred Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH.
Zastupnici Ljubić i Raguž navode i kako je na Odboru za Hrvate izvan RH 10. studenog 2016. jednoglasno dogovoreno da se što hitnije sazove plenarna sjednica po pitanju Hrvata u dijaspori i Bosni i Hercegovini, a što je također bio jedan od Glasnovićevih zahtjeva.
Isti saborski odbor je, također u prosincu prošle godine, razmotrio prijedloge kojima se poziva na izmjene zakonodavstva kako bi se poticao povratak hrvatskog iseljeništva u Republiku Hrvatsku “kao što su ubrzavanje primitka u hrvatsko državljanstvo, poticanje potpisivanja bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te zalaganje za potrebne izmjene odgovarajućih zakona koji će omogućiti svim hrvatskim državljanima i pripadnicima hrvatskog naroda olakšan povratak, kao i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj’.
Ljubić i Raguž u podužoj elaboraciji naveli su i kako je saborski Odbor za Hrvate izvan RH ranije naložio izradu akcijskog plana za uključivanje gospodarstvenika iz dijaspore te donošenje zakona u tu svrhu te su dodali kako je pokrenuto više inicijativa kroz suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskom maticom iseljenika, Hrvatskim svjetskim kongresom i drugima.
Fenix-magazin/IM/Hina
