Rade je moj novi prijatelj, čovjek koji je i u poodmaklim godinama (još malo pa će i devedeseta!) vedra duha i žustra pokreta. Pamet ga baš izuzetno dobro služi. A kako i ne bi kad je naš Rade poznati ( ma što poznati- najpoznatiji ) narodni liječnik, fitoterapeut, travar.
Desetog ovoga mjeseca imali smo promociju desetog izdanja njegove vrijedne knjige: “Ljekovitim biljem do zdravlja”. Ona je kruna njegovog uistinu bogatog životnog iskustva.
Sve je to Rade nesebično i s puno ljubavi prepustio- dao u ruke- svim ljudima potrebitim njegova savjeta. Na vama je samo imati pouzdanu dijagnozu, a onda potražiti lijek.
Lijek iz prirode koji je tisućama godina tu pored nas, samo ga treba prepoznati i pametno dozirati. Rade je dao i travu i količinu, vi samo dobru volju i vagu! Rade je proputovao cijeli svijet… i Kinu i obje Amerike …..razmjenjujući svoja s tuđim iskustvima, ali se ipak vratio “svojim” hercegovačkim travama od kojih rabi njih 127!
Tog predvečerja našli smo se na povijesnom mjestu Cima (dio Mostara koji se spominje i prije Mostara!) na kojem su temelji i dio zidova velike bogomolje izgrađene negdje oko 350-e godine nakon Krista!
Možete li zamisliti kakvu bi sve senzaciju neki drugi narodi od toga napravili!
Ovdje su samo vrijedne ruke domaćina, na čelu s fratrima (koji tako nešto i inače prepoznaju), cijeli prostor očistile i u red dovele. Ispod naših nogu proviruju grobne ploče koje skrivaju tko zna kakve tajne naše povijesti.
Krajnje je vrijeme da se za ovaj prostor- spomenik nulte kategorije zainteresiraju i vlasti- oni koji novce i stručnjake imaju, pa da na vidjelo izađe ponos naše kršćanske povijesti.
Još za vrijeme one države učinjeni su prvi koraci pokušavajući zaštiti cijelo područje koje je u zadnje vrijeme “okupirano” novim zdanjima- lijepim kućama, a sam spomenik kulture ostao i bez prilaznog puta, pa mu se samo ljubaznošću domaćina i može pristupiti.
Valjda će se i za to naći načina i sredstava?!
Eto, Radu sam po drugi puta u životu vidio nakon skoro punih 5o godina. Bilo je to kad sam kao mladi liječnik odlazio iz Slanog (gdje sam stanovao) prema Dubrovniku gdje sam dežurao za kućne posjete. S onom liječničkom torbom (poput onih dobro poznatih iz američkih filmova!) čekam autobus (nisam još imao svoj automobil).
U jednom trenutku zaustavlja se novi “Peugeot 504” i vlasnik pita kamo putujem. U Dubrovnik rekoh. “Možete sa mnom ako želite” !
E, do Dubrovnika smo samo o medicini pričali. Tada sam saznao da je to Rade Marušić – poznati mostarski travar! A možda se Rade i zaustavio radi te torbe? Možda!
Tko bi tada rekao kako ću pedeset godina kasnije biti promotor njegove uspješnice.
Poštivam ja oficijelnu medicinu, ali i te kako uvažavam narodne liječnike dok god uvažavaju onu poznatu : “Primum non nocere”- “Prvo ne škoditi”- što moj Prika Rade i te kako uvažava!
Fenix-magazin/ SČ/ Dr. Jure Burić
NAPOMENA: Dr. Jure Burić je poznati dubrovački liječnik, sudionik Hrvatskog proljeća i ratni povjerenik Hrvatske vlade za jug Hrvatske, prvi župan Dubrovačko-neretvanski i bivši zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog državnog sabor do njegovoga ukinuća.
