Umjetna koma utječe i na mozak jer se on do određenog stupnja “isključuje”. Može li to naštetiti moždanim stanicama?
Liječnici ističu kako takozvana umjetna koma nije “prava” nesvjestica, već kontrolirano smanjenje svijesti uz pomoć lijekova. Bolesniku se daju sredstva koja ga dovode u stanje nalik snu, dok drugi lijekovi istovremeno smanjuju percepciju boli. Tijekom tog postupka, potrebno je osigurati umjetnu ventilaciju i hranjenje.
Umjetna koma u intenzivnoj njezi primjenjuje se uglavnom kod teških ozljeda ili bolesti. Postupak može potpomoći oporavak jer usporava tjelesne funkcije, smanjuje metabolizam u mozgu i umanjuje stres zbog liječenja. Međutim, umjetna koma bi trebala trajati što je kraće moguće.
Ostali nazivi za umjetnu komu uključuju dugotrajnu narcózu, dugotrajnu sedaciju ili analgosedaciju.
Umjetna koma: Umiru moždane stanice?
Ne može se jednoznačno odgovoriti da li u umjetnoj komi umiru moždane stanice. Dugotrajna narcóza obično ne uzrokuje odumiranje stanica mozga – naprotiv, služi zaštiti mozga smanjenjem potrebe za kisikom i hranjivim tvarima.
Kako izbjeći komplikacije?
Tijekom umjetne kome važno je kontinuirano praćenje bolesnika. Određeni pregledi (poput elektroencefalografije, EEG) mogu liječnicima dati uvid u moždane aktivnosti i eventualne promjene. Takav nadzor pomaže u ranom otkrivanju komplikacija i brzoj reakciji. Iako sama umjetna koma obično ne uzrokuje izravno odumiranje stanica, komplikacije poput infekcija, krvnih ugrušaka ili dugotrajnog nedostatka kisika mogu povećati rizik od oštećenja mozga.
Fenix-magazin/MD
