Od dječjeg pudinga do jogurta s čokoladnim zrncima, od kakaa za doručak do slatkih napitaka za školski odmor: hrana za djecu posao je vrijedan milijarde eura.
No zdravstvenim stručnjacima često je trn u oku sastav proizvoda. Oni se žale na previše šećera, previše masti i previše soli u mnogim često detaljno reklamiranim proizvodima i već godinama pozivaju na preispitivanje maloprodaje i industrije.
Diskonti lanac Lidl sada je preuzeo pionirsku ulogu. Lanac je objavio u utorak da od iduće poslovne godine, koja u Lidlu počinje 1. ožujka, više neće reklamirati nezdravu hranu namijenjenu djeci – poput zašećerenih jogurta ili pića, ali ni čokolade.
Iznimke bi trebale biti samo za promotivne artikle za Božić, Uskrs ili Noć vještica – na primjer za čokoladne Djedove Božićnjake ili uskršnje zečeve.
Lidl provodi preporuke Svjetske zdravstvene organizacije
“Lidl je prvi njemački trgovac hranom koji je primijenio odgovarajuću preporuku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)”, rekao je diskont. Ali tvrtka ide i dalje. Do kraja 2025. Lidl također želi prodavati samo onu hranu koja zadovoljava kriterije Svjetske zdravstvene organizacije za zdravu hranu u ambalaži privlačnoj djeci.
Ambalaža bi se mijenjala korak po korak. “Budući da pothranjenost u djetinjstvu povećava rizik od bolesti povezanih s prehranom u odrasloj dobi, reklamiranje zdrave hrane i nereklamiranje nezdrave hrane do dobi od 14 godina ključno je za zdravlje”, stoji u prezentaciji tvrtke.
Znanstvena alijansa Njemački savez za nezarazne bolesti pohvalila je da Lidl “ide znatno dalje od dobrovoljnih obveza drugih proizvođača i trgovaca”. Potrošačka organizacija Foodwatch pozvala je konkurente da slijede Lidlov primjer.
“S obzirom na raširenu pothranjenost među mladima, s ponekad kobnim posljedicama, ovo je važan korak”, rekla je Luise Molling iz Foodwatcha. Međutim, Aldi, Rewe i Edeka isprva nisu imali izjavu.
Činjenica je: prema znanstvenim istraživanjima oko 15 posto djece i mladih u Njemačkoj trenutačno ima prekomjernu tjelesnu težinu, a šest posto ima čak izrazito prekomjernu tjelesnu težinu( pretilost). To može dovesti do bolesti poput dijabetesa tipa 2, problema sa zglobovima, visokog krvnog tlaka i bolesti srca kasnije u životu.
Brojni proizvodi dječjeg izgleda karakteristični su prije svega po tome što sadrže mnogo šećera, masti i aditiva – a često su i znatno skuplji”, kritizirala je nedavno Savezna udruga potrošačkih centara.
85,5 posto dječjih proizvoda sadrži previše šećera, masti i/ili soli
Problem nipošto nije ograničen samo na vlastite robne marke trgovačkih lanaca. Studija Foodwatcha iz 2021. o 283 prehrambena proizvoda vodećih proizvođača otkrila je da 85,5 posto proizvoda reklamiranih posebno za djecu sadržava previše šećera, masti i/ili soli prema standardima WHO-a.
Rezultat jedva da je bio bolji nego 2015., unatoč dobrovoljnoj obvezi industrije da smanji šećer. A od 2021. malo je napretka, prema riječima glasnogovornika Foodwatcha u utorak.
Proizvođači robnih marki stvari, naravno, vide drukčije. Na zahtjev Njemačke tiskovne agencije (dpa) , gigant robe široke potrošnje Unilever (Langnese, Knorr) naglasio je da je već u travnju prošle godine prestao s marketingom i oglašavanjem hrane i pića za djecu mlađu od 16 godina, kako za tradicionalne medije, tako i za društvene mreže.
Prehrambena tvrtka Mondelez, poznata po robnim markama Milka i Oreo, objavila je da se u svim svojim reklamnim mjerama u Njemačkoj pridržava dobrovoljne obveze “da neće postavljati reklame usmjerene na djecu mlađu od 14 godina”.
Fenix-magazin/DP/MMD
