Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću s predsjednicom Gorankom Ratković i članicama vijeća Gordanom Korotaj i Kristinom Gašparac Orlić prihvatio je žalbu, a zatim poništio rješenje čakovečke sutkinje Renate Višošević te oslobodio osuđenog Stjepana Horvata s nalogom da mu se vrati oduzeta kapa s hrvatskim grbom i početnim bijelim poljem i natpisom Bog i Hrvati.
Uz prilaganje presude Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Maxportal.hr navodi kako je čakovečka sutkinja Renate Višošević 17. svibnja na Općinskom sudu u Čakovcu osudila Stjepana Horvata iz Strelca u Međimurju, zbog, kako je sutkinja zavela, nošenje “beretke s ustaškim obilježjem”. Sutkinja Renata Višošević pritom je navela kako je Horvat “11. veljače 2018. godine, u 2.50 sati, u društvenom domu u Strelcu, pod utjecajem alkohola, narušavao javni red i mir tijekom održavanja godišnje skupštine mjesne vatrogasne postrojbe”.
Prema prvostupanjskoj presudi sutkinje iz Čakovca, Stjepan Horvat je kriv jer je „na glavi nosio šešir tzv. beretku s ustaškim obilježjima (grb s početnim bijelim poljem i natpisom “BOG I HRVATI”) te „na javnom mjestu isticao zabranjene simbole i na taj način uznemirio goste remeteći javni red i mir“. Sve je to sutkinja Renata Višošević napisala u obrazloženju presude kojom je Stjepana Horvata, oca troje djece, osudila na 30 dana zatvora – uvjetno na godinu dana.
Horvatov odvjetnik Davorin Karačić odmah je nakon presude najavio žalbu. Na sjednici vijeća Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske održanoj 21. kolovoza 2021. godine poništeno je rješenje čakovečke sutkinje te joj u presudi još i očitali lekciju iz povijesti o hrvatskom grbu.
Tako se iz priložene presude Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske sutkinji Prekršajnog odjela Općinskog suda u Čakovcu Renati Višošević daje na znanje sljedeće:
„Grb s početnim bijelim poljem pojavljuje se krajem 15. stoljeća u krugu Habsburgovaca, za vrijeme vladavine Maksimilijana I., i počinje se koristiti kao grb vladara koji se pretvara da vlada Hrvatski prostor uskoro. Jedna od najstarijih slika grba Kraljevine Hrvatske iz 1495. nalazi se u Innsbrucku, Republika Austrija, na pročelju kuće u Herzog-Friedrichstrasse 35, a to je grb koji ima prvu bijelu polje.
Prvo bijelo polje korišteno je nebrojeno puta za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, a tu je i grb na crkvi svetog Marka u Zagrebu, na čijem je krovu onaj s prvim bijelim poljem. Također, nekadašnja zastava Sveučilišta u Zagrebu iz 1907. godine imala je grb s prvim bijelim poljem, a s prvim bijelim poljem dolazi krunidbena zastava posljednjeg Habsburgovca koji je vladao Hrvatskom, Karla IV.
U novijoj povijesti Republike Hrvatske nalazimo i uporabu grba s prvim bijelim poljem. Tako je Hrvatski sabor 25. srpnja 1990. godine donio Amandman LXVI na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske u kojem je stajalo: „Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb čiju podlogu čini od 25 crvenih i bijelih polja”. prvo bijelo polje.
Slijedom toga, smatrati da je grb s prvim bijelim poljem neprihvatljiv samo zato što je ugrađen u simbole Nezavisne Države Hrvatske i da njegova uporaba, bez ikakvih drugih okolnosti ili radnji, znači prizivanje Nezavisne Države Hrvatske ili smatrati je, samo po sebi, “ustaškom karakteristikom”, kako je to smatrao prvostupanjski sud, po mišljenju ovog suda, nije prihvatljivo.
Baš kao i grb s prvim crvenim poljem, grb s prvim bijelim poljem se više puta koristio kroz hrvatsku povijest, a obje verzije su povijesni hrvatski grbovi”, navodi se u presudi Visokog prekršajnog suda.
U takvim napravama crkva sv. Marka, jednog od simbola Zagreba i zaštićenog kulturnog dobra, na krovu, uz grb grada Zagreba, nalazi se grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i grb sv. grb Hrvatske počinje prvim bijelim poljem.
Fenix-magazin/SIM/Maxportal.hr
