Kupovina je postala znatno skuplja u Njemačkoj.
Diskontni lanci Lidl i Aldi poskupili su mnoge svoje proizvode a i ostali lanci supermarketa će ih slijediti.
Za vrijeme korona mjera, zahvaljujući smanjenju PDV-a sa 19 na 16 posto i namirnicama sa 7 na 5 posto, kupnja je bila jeftinija.
Kad je početkom godine PDV ponovno vraćen na 19 posto, diskonti su pokušali nastaviti rat cijena, smanjujući cijenu mnogih proizvoda kako se ne bi primijetio povećani porez na dodanu vrijednost.
No, ta se metoda nije mogla održati zauvijek, a sada su cijene opet u porastu, posebno za markirane proizvode. To je rezultat ocjene tvrtke za istraživanje tržišta “Preiszeiger.de”, o kojoj izvještava “Lebensmittelzeitung”.
Prema percepciji njemačkih potrošača, cijene rastu mnogo brže nego što je službeno izmjereno.
Sukladno tome, Lidlove cijene porasle su za 262 proizvoda s robnom markom od siječnja do svibnja. S druge strane, došlo je i do sniženja cijena, ali samo za 130 proizvoda i prije svega za jeftinije vlastite marke.
Aldi Nord povećao je cijene 163 proizvoda s robnom markom u istom razdoblju, dok je samo 127 proizvoda pojeftinilo.
U Aldi Süd 154 proizvoda s robnom markom su postala skuplja, dok su samo 124 proizvoda bila jeftinija.
Netto je povećao cijene 512 proizvoda a spustio je cijene samo za 130 proizvoda.
Posebno skupi su proizvodi Unilevera, Nestléa, Coca-Cole ili Ferrera. Također su pogođeni Wagner Pizza, Red Bull, Haribo, Milka ili Hanuta.
Cijena pakiranja Hanute ponegdje je porasla s 1,99 na 2,19 eura, što je porast od 10 posto.
Boca Coca-Cole od 1,25 litara poskupila je u Aldiju s 99 centi na 1,19 eura od Božića – to je dodatak od 20 posto.
Pločica čokolade Milka prošle je godine koštala 89 centi – sada 1,15 eura, gotovo 30 posto više.
Međutim, procjena također pokazuje da diskonti čine sve da se tome suprotstave i također smanjuju cijene mnogih svojih proizvoda. To se posebno događa s vlastitim robnim markama diskonta.
U Aldi Südu povećane su 354 cijene u segmentu bez imena, ali 408 predmeta bilo je jeftinije. U Lidlu i Pennyju povećanja i smanjenja bila su približno ista (289 do 294, odnosno 358 do 333). U tvrtkama Netto (410 do 306) i Normi (458 do 308) također je bilo znatno više povećanja cijena nego smanjenja za vlastite marke.
Lidl u osnovi nije želio komentirati svoje cijene, ali su za BILD izjavili: “Cilj nam je uvijek ponuditi našim kupcima najbolji omjer cijene i učinka.”
Aldi-Nord je objasnio: „Naši se kupci mogu pouzdati u najbolji omjer cijene i učinka na tržištu. Budući da vlastite robne marke možemo ponuditi posebno jeftino, jer se kao diskont oslanjamo na strukture i učinkovite procese te imamo odabrani asortiman.
Glasnogovornik Aldi-Nord priznao je za BILD da su mnogi proizvodi postali skuplji zbog povećanih nabavnih cijena: „Uštede koje postižemo kupnjom prenosimo na svoje kupce kad god je to moguće kroz snižene cijene. S druge strane, također je ponekad neizbježno prilagoditi cijene proizvoda prema gore kada se cijene na tržištu promjene. ”
Tijekom pandemije korone povećali su se troškovi sirovina, ambalaže, prijevoza i energije, “što trenutačno utječe na naše nabavne cijene”, rekao je glasnogovornik.
Fenix-magazin/IM
