U dupkom punoj dvorani Hrvatskog centra u Beču u subotu navečer ručena je posthumno obitelji u međuvremenu preminulog moliškohrvatskog kulturnog aktivista i publicista Antonia Sammartina nagrada “Metron 2021”.
Iz Beča piše Snježana Herek
Ovu prestižnu nagradu Hrvatski centar gradišćanskih Hrvata dodijelio je Sammartinu za njegov izuzetan doprinos očuvanju i prekograničnom širenju hrvatskog jezika, kulture i identiteta moliških Hrvata odnosno moliškohrvatske manjinske zajednice u talijanskoj pokrajini Molise, te njegovanju veza s pradomovinom Hrvatskom.
Naime, moliški su Hrvati na područje današnje Italije doselili prije pet stoljeća manjim dijelom iz Dalmacije, a većim iz područja današnje Hercegovine.
“Metron 2021.” su kćeri pokojnog dobitnika ove nagrade, Francesci Sammartino koja je nakon oca izabrana za predsjednicu Zaklade “Agostina Piccoli” predali glavna tajnica Hrvatskog centra Gabriela Novak Karall i kurator HC-a i glavni urednik “Hrvatskih novina” Petar Tyran. Na nagradi se je u ime svog preminulog Sammartina zahvalila njegova supruga Vesne Ljubičić. Suznih očiju i riječima “Hvala vam svima, dobri ljudi!”
Laudacio je držalo Petar Tyran, kojeg je sa Sammartinom, uz sjajnu poslovnu suradnju na manjinskim i ostalim pitanjima i projektima, vezalo i iskreno prijateljstvo. Pobrojavši samo dio zasluga neumornog i upornog moliškohrvatskog kulturnog aktiviste i publiciste Antonia Sammartina za očuvanje hrvatskog jezika u višejezičnom talijanskom prostoru, između ostalog” i utemeljenje Zaklade “Agostina Piccoli” s ciljem očuvanja moliškohrvatskog jezika i tradicije, te njegove zasluge za izdavanje kapitalnih leksikoloških djela, među kojima su i gramatika i rječnik moliškohrvatskog jezika, svima je u dvorani bilo posve jasno koja su Sammartinova suvremena kulturna postignuća u Italiji i koje je hrvatsko kulturno i jezično nasljeđe i blago ostavio ne samo moliškohrvatskoj manjinskoj zajednici nego i svim ostalim izvandomovinskim i domovinskim Hrvatima. Suze u očima ili na licu nekih od nazočnih bile su suze zahvalnosti Antoniu, za sve što je učinio ovaj agilni moliški Hrvat. Rođen je 15. lipnja 1961. godine u Mundimitru (tal. Montemitro), hrvatskom selu u talijanskoj pokrajini Molise. Otišao je, kako je istaknuo Tyran: “Brzo, tiho, neočekivano i više nego prerano!”.
Istoga su mišljenja bili i govornici na kratkom simpoziju, koji je održan uoči dodjele Kulturne nagrade. Među njima su bili opunomoćeni ministar u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču Silvio Kus, koji je uvodno pozdravio nazočni skup na kojem su uz gradišćanske i moliške Hrvate bili i suvremeni hrvatski doseljenici te sudionici trodnevnog seminara Radne skupine slavenskih manjina (AGSM), koja djeluje unutar Federativne unije europskih nacionalnosti (FUEN), a održan je u Hrvatskom centru u Beču.
Silvio Kus je, između ostalog, istakao usku i dobru suradnju Veleposlanstva RH u Austriji s gradišćanskim Hrvatima, naglasivši značaj prekograničnog povezivanja i brojne zajedničke projekte ove manjinske zajednice s moliškim Hrvatima i Hrvatima u susjednoj Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj….
Na simpoziju je govorio i Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatke, inače savjetnik s posebnim položajem za pitanje hrvatske narodne manjine u inozemstvu. Bošnjak je prvo dao brojčani pregledi procjene koliko Hrvata živi izvan RH s posebnim osvrtom na hrvatsku nacionalnu manjinu i manjinske predstavnike u 12 država, a potom se je zadržao na Hrvatima u Talijanskoj Republici, uključujući one u pokrajini Molisi na jugu Italije, odakle je rodom i dobitnik “Metrona 2021.” Antonio Sammartino.
Bilo je riječi i o pravnom i institucionalnom okviru i državnim gremijima koji brinu o izvandomovinskim Hrvatima, sustavnoj komunikaciji i suradnji brojnih državnih i javnih institucija RH i Hrvata u Italiji, a sve s ciljem, kako je Bošnjak istakao, očuvanja hrvatskog identiteta unapređenja manjinskih prava te povezivanja s Hrvatskom i Hrvatima širom svijeta. Bošnjak je također napomenuo kako je osobno poznavao Sammartina i s njim često surađivao i razmjenjivao mišljenje i da je nagradu “više nego zaslužio”.
O svom ocu, iako joj je to bilo jako teško, govorila je Francesca Sammartino, predstavivši aktivnosti Zaklade “Agostina Piccoli”, na čijem je sada čelu. Franceska je inače i asistentica i doktorandica na Odsjeku za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilište u Zagrebu.
“Nastaviti ću stopama moga oca, kako bi se sačuvalo hrvatsko kulturno i jezično naslijeđe koje je ostavio iza sebe”, istaknula je suznih očiju Francesca.
Koordinator FUEN-a Matic Germovšek je rekao kako je dobro poznavao Antonia Sammartina i kako je bio izuzetno sretan kada je 2018. godine Zaklada “Agostina Piccoli” postala članica AGSM-a i FUEN-a.
Jelka Zeichmann Kocsis osvrnula se je na suradnju KUGE iz Velikog Borištofa u Gradišću s moliškim Hrvatima i Sammartinom, istaknuvši i osobne prijateljske veze s moliškohrvatskim kulturnim aktivistom. Sammartinov dobar prijatelj i suputnik Gabriele Blaschetta, koji je i potpredsjednik Zaklade “Agostina Piccoli” iznio je pregršt zanimljivih i dirljivih priča o svom prijatelju Antoniu.
Glazbeni okvir svečanoj dodjeli nagrade “Metron 2021.” dao je glazbeni sastav moliških Hrvata “KroaTarantata”, koji je za svoje sjajne izvedbe, uz pratnju gradišćanskog Hrvata i glazbenog pedagoga Filipa Tyrana na glasoviru, nagrađen burnim pljeskom publike i povicima “bravo”.
Fenix-magazin/IK/Snježana Herek
