KUD Radovin u Dubrovniku pokazao sve ono što je Hrvatska nekada bila

Domaćin svjetske konferencije ICCN Dubrovnik 2013 (Međunarodne mreže gradova čuvara nematerijalne baštine)  i manifestacija kojima se obilježava 10. obljetnica UNESCO-ve konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini ove je godine bio grad Dubrovnik. Kroz bogati program provuklao se i nastup  KUD-a  Radovin – Privlaka, čiji su članovi izveli dio glagoljaške mise, nijemo kolo i ojkanje.

KUD Radovin je jedan od najpopularnijih kulturnih društva u Zadarskoj županiji. O njima je snimljen dokumentarni film, vlasnici su brojnih nagrada, njeguju glagoljaško pjevanje i starohrvaske napjeve, oduševe publiku gdje god dođu, ali čovjeka stavljaju ispred svega.

INO_210912_MAD_Kud RadovinŽelja im je doći među hrvatsko iseljeništvo

Onaj koji ne poznaje svoju prošlost, srami je se i ne želi je upoznati je čovjek bez identiteta – govori  Ivica Dundović, predsjednik Kulturno umjetničkog društva Radovin,  društva koje je uvelike zaslužno za očuvanje hrvatske kulturne baštine. Po čemu su posebniji od ostalih kulturnih društva u regiji? Po iskrenoj želji za očuvanjem identiteta, ljubavi prema folkloru, glagoljici i starohrvatskim napjevima koje njeguju, ali i upornosti i činjenici da je upravo radi njih prošle godine UNESCO   zaštitio Radovinsko orcanje kao Svjetsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Orcanje je vrsta, odnosno ostatak  prastarog ilirskog i prailirskog pjevanja s područja antičke Dalmacije, današnje Dalmacije, BiH i Crne Gore, koje su Hrvati usvojili i sačuvali do danas. Dogodilo se to na 5. zasjedanju UNESCO-vog Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne  kulturne baštine u Nairobiju u  Keniji. – Bili smo iznenađeni kada su nas iz Ministarstva kulture nazvali da nam uruče povelju. Uručila nam ju je sama tadašnja premijerka Jadranka Kosor – priča Dundović.

– Slučajnost je htjela da nas čuje jedna urednica  kulture na HTV-u, dok za šankom čekali da se snimi film o nama za njihovu arhivu. Ona me je nakon petnaestak dana nazvala i rekla da nas je iz prikrajka slušala kako pjevamo i da smo im zanimljivi. Željeli su snimiti dokumentarni film u trajanju od devet minuta o nama – priča Dundović.  Dokumentarac je prikazan na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Berlinu.  Upravo je taj film poslužio stručnom žiriju i organizatorima da saslušaju Radovinsko orcanje i kao takvo ga uvrste na UNESCOVU listu.

Radovinsko orcanje zaštitio UNESCO

Radovinsko orcanje je jedno od najstarijih napjeva u Hrvatskoj. Radovinjani ga njeguju uz još nekoliko napjeva u koje je uključeno svjetovno pjevanje, tradicijsko pučko pjevanje, a već trinaest godina njeguju i glagoljaško pjevanje.

KUD-a „Radovin“ djeluje od 1999. godine, a broji 25 članova od kojih najmlađi ima 10, a najstariji 82 godine.  – Hrvati su jedini u povijesti imali slavljenja mise na svom jeziku i kao takvi su razvili specifičan način slavljenja svete mise iz koga se razvilo crkveno glagoljaško pjevanje iz čega  opet klapsko pjevanje. Mi pokrivamo  kompletno pjevanje u crkvi i njegujemo sve ono što se sačuvalo i izvan crkve – govori Dundović.

Mnogi će reći kako je upravo KUD Radovin jedina prava slika Hrvatske kakva je nekada bila. Svi članovi KUD-a sudjeluju na nedjeljnoj Svetoj misi gdje u kantaškim bancima pjevaju glagoljicu, a kada crkvena pjesma prestane, a crkveno zvono označi kraj mise, nastavlja se pjevanje izvan crkve. Jedini su od kulturnih društava u Hrvatskoj koji njeguju glagoljaško pjevanje. Česti su gosti po smotrama i festivalima folklora, a gdje odu oduševe publiku. Tako je bilo i na nedavno održanoj 5. Smotri starocrkvenog pučkog pjevanja „Maša po starinski“ u Svetom Petru u Šumi u Rovinju gdje su se radovinski crkveni pučki pjevači predstavili korizmenim napjevima, izvrsnim scenskim elementima i u narodnim nošnjama svoga kraja.

KUD Radovin se može pohvaliti i izvrsnim nastupu u zagrebačkoj Gavelli, samostalnim nastupom u Salzburgu, na 40. Vinkovačkim jesenima gdje su izabrani među 10 najboljih skupina iz Hrvatske za otvaranje Vinkovačkih jeseni. Trebali su svi zajedno otići  na Eurospko prvenstvo folklora koje se u srpnju ove godine održalo pod pokroviteljstvo UNESCO-a u Burgasu u Bugarskoj, no zbog nedostatka financija su otišli  samo predsjednik Ivica Dundović i zadarski etnolog Livio Marijan. No, to ih nije spriječilo da odnesu zlatnu medalju,  zlatni Orfej, nagradu publike, preporuku za Svjetski festival folklora i posebnu diplomu „Otkriće festivala“. – Pjevali smo stare izvorne dvoglasne napjeve iz Kotara i s otoka. Otpjevali smo dvoglasni napjev „Gorko cvili sužanj Vladimire“ iz Kačićeve pjesmarice „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“, jedan stari napjev „kanat“ koji je poznat na otocima Rabu i Pagu, još nekoliko napjeva i naposljetku dva glagoljaška napjeva: „Slava Otcu“ na starom glagoljaškom napjevu sjeverne Dalmacije i „Gospodi, pomiluj“ iz stare kaljske glagoljaške mise.  Žao nam je samo što nisu mogli ići i ostali iz KUD-a –  govori Dundović.

Radovin je izdao i CD „Zapivaj mi moje grlo jasno, ujtro radno i uvečer kasno“. Na njemu se  nalazi cijela kronologija života; od dječje uspavanke do naricaljke. Dundovića su kontaktirali i iz poznate londonske biblioteke i tražili ga da im pošalje pet cd-a.  – Na cd-u se nalaze i snimke iz 1963-64 godine, tako da se vidi kako je bilo u to vrijeme  – govori Dundović. Društvo posjeduje replike originalnih nošnji, a u svom opusu imaju izvorne plesove, dinarsko i stubičko kolo, šetnju, drmeš, kukulešće. Sa svime time žele, kažu, došli među Hrvate u iseljeništvu. – Želja nam je pokazati im ono što imamo i što znamo, naučiti mlade ljude koji možda i nisu toliko zainteresirani da budu promicatelji svoje kulture, da se ne srame svog identiteta. Naravno, postoje razne škole koje uče o folkloru i tradiciji, ali treba iskreno i uvjerljivo doprijeti do srca mladog čovjeka koji još ne poznaje kulturu svoje djedovine, svoje domovine  – zaključuje Ivica Dundović.  No, unatoč svim nagradama i priznanjima koje su dobili, članovi KUD-a Radovin čovjeka stavljaju ispred svega, pa stoga ne čudi što će odgoditi i najvažnije snimanje ili nastup ako nekome iz njihovog društva ili sela zatreba pomoć ili ne daj Bože, ako netko umre. Radije će otići na sprovod i otpratiti svog suseljanina radovinskom naricaljkom nego na neku smotru ili snimanje. Jer, kažu, sve može čekati osim čovjeka.  Eto, zato su tako posebni.

 

(md)

 

Pogledajte drugo

tchibo

NJEMAČKA: Obustavlja se proizvodnja popularnog brenda, kupce zatekle prazne police

Najveći njemački i jedan od vodećih europskih trgovaca kavom, kompanija Tchibo obustavlja proizvodnju popularnog brenda …