KUD Radovin u Dubrovniku pokazao sve ono što je Hrvatska nekada bila

Domaćin svjetske konferencije ICCN Dubrovnik 2013 (Međunarodne mreže gradova čuvara nematerijalne baštine)  i manifestacija kojima se obilježava 10. obljetnica UNESCO-ve konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini ove je godine bio grad Dubrovnik. Kroz bogati program provuklao se i nastup  KUD-a  Radovin – Privlaka, čiji su članovi izveli dio glagoljaške mise, nijemo kolo i ojkanje.

KUD Radovin je jedan od najpopularnijih kulturnih društva u Zadarskoj županiji. O njima je snimljen dokumentarni film, vlasnici su brojnih nagrada, njeguju glagoljaško pjevanje i starohrvaske napjeve, oduševe publiku gdje god dođu, ali čovjeka stavljaju ispred svega.

INO_210912_MAD_Kud RadovinŽelja im je doći među hrvatsko iseljeništvo

Onaj koji ne poznaje svoju prošlost, srami je se i ne želi je upoznati je čovjek bez identiteta – govori  Ivica Dundović, predsjednik Kulturno umjetničkog društva Radovin,  društva koje je uvelike zaslužno za očuvanje hrvatske kulturne baštine. Po čemu su posebniji od ostalih kulturnih društva u regiji? Po iskrenoj želji za očuvanjem identiteta, ljubavi prema folkloru, glagoljici i starohrvatskim napjevima koje njeguju, ali i upornosti i činjenici da je upravo radi njih prošle godine UNESCO   zaštitio Radovinsko orcanje kao Svjetsku nematerijalnu kulturnu baštinu. Orcanje je vrsta, odnosno ostatak  prastarog ilirskog i prailirskog pjevanja s područja antičke Dalmacije, današnje Dalmacije, BiH i Crne Gore, koje su Hrvati usvojili i sačuvali do danas. Dogodilo se to na 5. zasjedanju UNESCO-vog Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne  kulturne baštine u Nairobiju u  Keniji. – Bili smo iznenađeni kada su nas iz Ministarstva kulture nazvali da nam uruče povelju. Uručila nam ju je sama tadašnja premijerka Jadranka Kosor – priča Dundović.

– Slučajnost je htjela da nas čuje jedna urednica  kulture na HTV-u, dok za šankom čekali da se snimi film o nama za njihovu arhivu. Ona me je nakon petnaestak dana nazvala i rekla da nas je iz prikrajka slušala kako pjevamo i da smo im zanimljivi. Željeli su snimiti dokumentarni film u trajanju od devet minuta o nama – priča Dundović.  Dokumentarac je prikazan na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Berlinu.  Upravo je taj film poslužio stručnom žiriju i organizatorima da saslušaju Radovinsko orcanje i kao takvo ga uvrste na UNESCOVU listu.

Radovinsko orcanje zaštitio UNESCO

Radovinsko orcanje je jedno od najstarijih napjeva u Hrvatskoj. Radovinjani ga njeguju uz još nekoliko napjeva u koje je uključeno svjetovno pjevanje, tradicijsko pučko pjevanje, a već trinaest godina njeguju i glagoljaško pjevanje.

KUD-a „Radovin“ djeluje od 1999. godine, a broji 25 članova od kojih najmlađi ima 10, a najstariji 82 godine.  – Hrvati su jedini u povijesti imali slavljenja mise na svom jeziku i kao takvi su razvili specifičan način slavljenja svete mise iz koga se razvilo crkveno glagoljaško pjevanje iz čega  opet klapsko pjevanje. Mi pokrivamo  kompletno pjevanje u crkvi i njegujemo sve ono što se sačuvalo i izvan crkve – govori Dundović.

Mnogi će reći kako je upravo KUD Radovin jedina prava slika Hrvatske kakva je nekada bila. Svi članovi KUD-a sudjeluju na nedjeljnoj Svetoj misi gdje u kantaškim bancima pjevaju glagoljicu, a kada crkvena pjesma prestane, a crkveno zvono označi kraj mise, nastavlja se pjevanje izvan crkve. Jedini su od kulturnih društava u Hrvatskoj koji njeguju glagoljaško pjevanje. Česti su gosti po smotrama i festivalima folklora, a gdje odu oduševe publiku. Tako je bilo i na nedavno održanoj 5. Smotri starocrkvenog pučkog pjevanja „Maša po starinski“ u Svetom Petru u Šumi u Rovinju gdje su se radovinski crkveni pučki pjevači predstavili korizmenim napjevima, izvrsnim scenskim elementima i u narodnim nošnjama svoga kraja.

KUD Radovin se može pohvaliti i izvrsnim nastupu u zagrebačkoj Gavelli, samostalnim nastupom u Salzburgu, na 40. Vinkovačkim jesenima gdje su izabrani među 10 najboljih skupina iz Hrvatske za otvaranje Vinkovačkih jeseni. Trebali su svi zajedno otići  na Eurospko prvenstvo folklora koje se u srpnju ove godine održalo pod pokroviteljstvo UNESCO-a u Burgasu u Bugarskoj, no zbog nedostatka financija su otišli  samo predsjednik Ivica Dundović i zadarski etnolog Livio Marijan. No, to ih nije spriječilo da odnesu zlatnu medalju,  zlatni Orfej, nagradu publike, preporuku za Svjetski festival folklora i posebnu diplomu „Otkriće festivala“. – Pjevali smo stare izvorne dvoglasne napjeve iz Kotara i s otoka. Otpjevali smo dvoglasni napjev „Gorko cvili sužanj Vladimire“ iz Kačićeve pjesmarice „Razgovor ugodni naroda slovinskoga“, jedan stari napjev „kanat“ koji je poznat na otocima Rabu i Pagu, još nekoliko napjeva i naposljetku dva glagoljaška napjeva: „Slava Otcu“ na starom glagoljaškom napjevu sjeverne Dalmacije i „Gospodi, pomiluj“ iz stare kaljske glagoljaške mise.  Žao nam je samo što nisu mogli ići i ostali iz KUD-a –  govori Dundović.

Radovin je izdao i CD „Zapivaj mi moje grlo jasno, ujtro radno i uvečer kasno“. Na njemu se  nalazi cijela kronologija života; od dječje uspavanke do naricaljke. Dundovića su kontaktirali i iz poznate londonske biblioteke i tražili ga da im pošalje pet cd-a.  – Na cd-u se nalaze i snimke iz 1963-64 godine, tako da se vidi kako je bilo u to vrijeme  – govori Dundović. Društvo posjeduje replike originalnih nošnji, a u svom opusu imaju izvorne plesove, dinarsko i stubičko kolo, šetnju, drmeš, kukulešće. Sa svime time žele, kažu, došli među Hrvate u iseljeništvu. – Želja nam je pokazati im ono što imamo i što znamo, naučiti mlade ljude koji možda i nisu toliko zainteresirani da budu promicatelji svoje kulture, da se ne srame svog identiteta. Naravno, postoje razne škole koje uče o folkloru i tradiciji, ali treba iskreno i uvjerljivo doprijeti do srca mladog čovjeka koji još ne poznaje kulturu svoje djedovine, svoje domovine  – zaključuje Ivica Dundović.  No, unatoč svim nagradama i priznanjima koje su dobili, članovi KUD-a Radovin čovjeka stavljaju ispred svega, pa stoga ne čudi što će odgoditi i najvažnije snimanje ili nastup ako nekome iz njihovog društva ili sela zatreba pomoć ili ne daj Bože, ako netko umre. Radije će otići na sprovod i otpratiti svog suseljanina radovinskom naricaljkom nego na neku smotru ili snimanje. Jer, kažu, sve može čekati osim čovjeka.  Eto, zato su tako posebni.

 

(md)

 

Pogledajte drugo

autocesta jpg

STROŽA PRAVILA ZA POVRATNIKE U NJEMAČKU? Spahn planira poduzeti nove mjere!

Njemačko savezno Ministarstvo zdravstva planira značajno proširenje zahtjeva za testiranje na koronavirus za putnike koji …