Zbog izostanka rebalansa proračuna za 2024. Vlada u Njemačkoj bi mogla ostati bez novca za socijalnu naknadu građanski doplatak. Stoga je neophodan plan za hitne slučajeve, javljaju njemački mediji.
Građanski doplatak primaju dugotrajno nezaposlene osobe i njihovi članovi obitelji. Vipe milijuna prima ovu naknadu u Njemačkoj.
Raspadom “Semafor-koalicije” očito je prestala i spremnost FDP-a na suradnju. Saveznoj vladi zapravo je potreban rebalans proračuna za 2024. godinu, posebice kako bi se pokrili veći troškovi za socijalnu naknadu građanski doplatak. Ali FDP sada odbija pristati na to – što je, prema izvješću, sada potaknulo Vladu da poduzme hitne mjere.
Vlada mora izdvojiti više novca
Kako prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung, Ministarstvo financija odobrilo je dodatni izdatak od 3,2 milijarde eura za građanski doplatak na zahtjev Ministarstva rada.
Vlada je iskoristila hitnu mjeru koja joj omogućuje da oslobodi novac bez konzultacija s proračunskim odborom Bundestaga. Kako navode iz FAZ-a, to je bilo nužno jer bi inače naknada građanima trajala samo do 7. studenoga.
Dodatni rashod već je zatražen od Odbora za proračun krajem listopada; Međutim, oni nisu odobreni sve do raspada koalicije. O tome su političari zapravo trebali raspravljali u četvrtak (7. studenoga) – ali to se više nije dogodilo, zbog čega je hitna mjera postala nužna.
No, građanski doplatak nije jedina stavka za koju bi bio nužan rebalans proračuna za 2024. godinu.
Ukupno bi državi trebalo 11 milijardi eura dodatnih kredita, uključujući 3,2 milijarde za građanski doplatak. Unija i FDP na to isprva ne žele pristati. Prema Handelsblattu, novi ministar financija Jörg Kukies (SPD) želi iskoristiti Intelove milijarde kako bi izbjegao zamrzavanje proračuna. Riječ je o gotovo deset milijardi eura.
Vlada ima problema s proračunom: ugrožene su mirovine, dječji doplatak i porezne olakšice
No, problem s rebalansom nije u potpunosti riješen. Vlada je također željela iskoristiti dodatne zajmove dopuštene zbog slabog gospodarstva kako bi očuvala rezerve i zatim ih dodatno iskoristila 2025. Kukies sada mora pronaći rješenje bez dva važna državna tajnika iz Ministarstva financija: oba proračunski stručnjak Wolf Reuter i Lindnerov pouzdanik i državni tajnik Steffen Saebisch moraju otići.
Drugi projekti koje vlast želi pokrenuti pod kancelarom Olafom Scholzom (SPD) suočavaju se sa sličnim problemima. Mirovine, ekonomski paketi, povećanje dječjeg doplatka i porezne olakšice – to svakako žele provući kroz Bundestag.
Da bi to učinila, vlada treba Uniju. “Ako se ova konstruktivna suradnja osigura, možemo sa zadovoljstvom razgovarati o vremenu izglasavanja povjerenja i novim izborima”, rekao je glavni tajnik SPD-a Matthias Miersch za Süddeutsche Zeitung.
Ali Unija ima svoje stajalište: prvo kancelar Scholz mora izglasavanjem povjerenja doista otvoriti put za nove izbore, pišu njemački mediji.
“Bild” ismijava pokušaja odugovlačenja izbora
Olaf Scholz i njegovi stranački drugovi te pojedini političari Zelenih bi da se sljedeći parlamentarni izbori održe u ožujku iduće godine. U tom stilu piše „Bild“, najčitaniji medi u Njemačkoj, navodeći kako se političari SPD-a i Zelanih „nadigravaju čudnim razlozima zašto bi država trebala mjesecima čekati da dobije novu, funkcionalnu vladu“.
-Razlozi su toliko bizarni da posramljuju Njemačku na međunarodnoj razini, piše Bild navodeći pritom „listu najsramotnijih isprika“ zašto se izbori ne bi odmah trebali održati. Na listi tih tih isprika navode onu koju ej izgovorio Dirk Wiese, potpredsjednik parlamentarne skupine SPD-a, koji je kazao kako “nitko ne želi da mu netko zvoni na vrata i vodi kampanju na Badnjak ili Božić”.
U sramotne izlike zagovaranje izbora tek u ožujku „Bild“ je uvrstio i izjavu ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock koaj je u izjavi za televiziju ARD kazala kako Njemačkoj treba „uredna tranzicija jer je “red” najvažnija stvar u ovim nesigurnim vremenima”.
Za zastupnika u parlamentarnoj skupini demokršćanske Unije Jürgena Hardta (CDU) jedno je jasno: “Scholz želi sačuvati kancelarsku funkciju do početka ljeta” jer bi, smatra, izbori u ožujku vjerojatno bili praćeni tjednima koalicijskih pregovora, a koji bi se onda razvukli do početak lipnja.
„Bild“ prenosi i izjavu čelnika CDU-a Friedricha Merza koji ne izjavio da “ako kancelar još uvijek ima trunku poštovanja prema institucijama naše države, onda će zatražiti glasanje o povjerenju ovaj tjedan. Sve drugo je daljnja, neprihvatljiva šteta za ured kancelara.”
Scholz popušta
Suočen sa pritiscima kako oporbenih političara, tako i javnosti kancelar Scholz u nedjelju je izjavio kako bi prihvatio da se o povjerenju njegovoj vladi glasa i prije Božića.
Gostujući u nedjelju uvečer na televiziji ARD, kancelar Olaf Scholz je izjavio “kako mu je zamislivo zatražiti od Bundestaga glasovanje o povjerenju njegovoj vladi i prije Božića.
Izjavio je kako se nada da “čak i uz manjinsku vladu, a u dogovoru s Unijom, neki planirani zakoni još uvijek mogu biti usvojeni u Bundestagu”. Zato, dodao je, “još ne želi postaviti pitanje povjerenja svojoj manjinskoj vladi”.
-Uopće mi nije problem i prije Božića staviti pitanje povjerenja vladi u Bundestagu ako se oko se toga svi slažu, rekao je Scholz u emisiji ARD-a.
Pritom je dodao kako će to poštovati pod uvjetom da o tomu “postoji dogovor između čelnika Kluba zastupnika SPD-a Rolfa Mützenicha i šefa Kluba zastupnika demokršćanske Unije (CDU/CSU) Friedricha Merza”.
Fenix-magazin/SČ
