Kriza sve osjetnije udara po proračunu njemačkih i europskih domaćinstava. Prošle godine, gotovo trećina Nijemaca imala je poteškoća u financiranju neočekivanih troškova, rekao je savezni statistički ured u srijedu.
Prema novim podacima, 31,9 posto njemačkih kućanstava 2021. godine nije imalo dovoljno novca da spontano, prema nekim nepredviđenim potrebama, izvadi najmanje 1.150 eura, prenosi dpa.
Situacija je bila povoljnija u Francuskoj i Nizozemskoj, gdje bi takvih problema mogli imati 27,6, ili 15,1 posto kućanstava. S druge strane, u Rumunjskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Cipru i Latviji, više od dvije petine stanovništva nije imalo rezerve za neplanirane veće troškove.
Usput, dvije petine njemačkog stanovništva morale su preživjeti s neto prihodom manjim od 22.000 eura, a peti je imao takozvani neto ekvivalentni prihod manji od 16.300 eura.
Ekvivalentni dohodak je prihod po glavi stanovnika prilagođen učincima ušteda u višečlanim kućanstvima, objašnjava Institut.
Istodobno, 40 posto stanovništva imalo je prihod od najmanje 28.400 eura.
Prema istom izvješću, među 40 posto populacije s najnižim dohotkom ulazi u iznadprosječni broj ljudi iz obitelji s jednim roditeljem.
Gotovo dvije trećine, 64,6 posto, imalo je neto ekvivalentni prihod manji od 22 000 eura, a jedna trećina, 33,2 posto, manje od 16.300 eura.
U skupini onih koji imaju najslabije prihode, postoje mnogi odrasli koji žive sami: više od polovice, 53,2 posto, ljudi iz te skupine dobili su manje od 22.000 eura godišnje, a bez trećine, 32,2 posto, manje od 16.300 eura.
Svaka druga mirovina preživjela je s neto prihodom manjim od 22.000, a 24,6 posto s manje od 16.300 eura tijekom 2021. godine.
Fenix-magazin/IK/DPA
