Zastupnici u Europskom parlamentu, sukladno političkim grupacijama, različito gledaju na govor u utorak kancelara Olafa Scholza nakon kojeg su ga kritizirali i pripadnici zelenih, koalicijski partneri u njegovoj vladi.
Scholz je u utorak govorio u Europskom parlamentu u Strasbourgu na Dan Europe, snažno se založivši za proširenje saveza, stvaranje geopolitičke Unije, jačanje obrambene industrije i postizanje trgovinskih sporazuma sa zemljama diljem svijeta.
Socijaldemokratskog kancelara su nakon govora kritizirali zastupnici većine političkih grupacija, pa i pripadnica njemačkih zelenih, njegovih partnera iz vladajuće koalicije. Terry Reintke je, između ostalog, rekla da Scholz nije ispunio obećanja o klimatskim mjerama koje je najavio, što je potaknulo sumnje oko uloge Njemačke kao pouzdanog europskog partnera.
Scholz je “eksplicitno spomenuo sporazum s Mercosurom, a to je nasljeđe 20. stoljeća, ispregovarano u doba kada pitanje klime nije bila tema. Mi, naravno, nismo protiv trgovine općenito ali želimo da trgovinski sporazumi budu usklađeni s ambicijama europskog Zelenog plana, a nacrt sporazuma s Mercosurom to nije, i s potrebom da smanjimo naš ekološki otisak”, rekao je za Hinu Philippe Lamberts, belgijski eurozastupnik i supredsjedatelj kluba Zelenih u Europskom parlamentu.
Europska unija i Mercosur, trgovinski blok južnoameričkih država, postigli su 2019. nakon 20 godina pregovora načelni sporazum o slobodnoj trgovini između dvije strane. Protivnici postignutog dogovora u Europi ga kritiziraju da nije uzeo u obzir zaštitu Amazonske prašume, tamošnjih domorodačkih zajednica kao ni interese europskih stočara.
Njemački kancelar je u svom govoru “više prostora dao trgovini nego klimi, a iako se predstavlja ‘klimatskim kancelarom’, ostavio mi je dojam ‘trgovinskog kancelara’. Ali to nije iznenađujuće za socijaldemokrate”, primijetio je Lamberts i napomenuo da su S&D-ovi zastupnici glasali i za novu zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) koja, po njegovoj ocjeni, nije u skladu sa Zelenim planom EU-a.
Socijalisti i demokršćani, kao u slučaju ZPP-a, često su popustljivi prema financijskom sektoru i dopuštaju mu da zanemaruje ograničenja, počevši od onih klimatskih, ocjenjuje Lamberts. On ne očekuje da će Scholzov stav utjecati i na stav njemačkih zastupnika Zelenih te najavljuje da će se “nastaviti borba” Zelenih za usklađivanje trgovinskih sporazuma sa Zelenim planom.
Hrvatski eurozastupnici različito o Scholzovom govoru
Zastupnica Europske pučke stranke (EPP) Željana Zovko za Hinu je kazala kako su je iznenadili „toliki nedostatak liderstva i toliko razjedinjenje” u njemačkoj vladajućoj koaliciji, kazavši da stoje kritike koje su uputili zeleni.
„Slaba Njemačka je slaba Europa, neodlučna Njemačka je neodlučna Europa”, rekla je Zovko, prisjetivši se vladavine bivše kancelarke Angele Merkel koja je pružala „liderstvo u kriznim momentima”.
Zovko se nada da će njemačka ‘semafor’ koalicija, sastavljena od socijaldemokrata, zelenih i liberala, „brzo s vlasti” te da će se Njemačka i Europa vratiti na pravi put. Kršćansko demokratska unija, na čijem je čelu Merkel vladala, također pripada EPP-u.
S druge strane Tonino Picula, zastupnik socijalista i demokrata čijem bloku S&D pripada i Scholzov SPD, rekao je da je u govoru bilo dobro što se Scholz kao kancelar najutjecajnije države EU-a založio za proširenje EU-a.
„Scholzov govor bio je sadržajan, nije frazirao i mislim da je bilo vrijedno što se upravo njemački kancelar pojavio danas pred parlamentom na Dan Europe”, istaknuo je.
Picula je kazao kako Scholz nema „laku situaciju” u Njemačkoj koja nakon 24. veljače prošle godine više nije ista kao prije, te da je stoga dio kritika prestrog i dijelom potaknut izborima za Europski parlament koji se održavaju sredinom iduće godine.
Zastupnik socijalista naglasio je da Njemačka prolazi kroz tranziciju po nizu elemenata jer je morala „raskrstiti s vlastitim političkim zabludama” poput stvaranja ovisnosti o ruskim energentima, zbog koje je Scholz također kritiziran u utorak u parlamentu.
Picula je podsjetio da je i sama Merkel u svom mandatu dobrim dijelom „kumovala” osjećaju svemoći ruskog predsjednika Vladimira Putina koji ga je potaknuo na agresiju za Ukrajinu.
Kancelar se u svom govoru dotaknuo i pitanja ukidanja jednoglasnosti u donošenju odluka unutar EU-a po pitanju vanjske politike.
Zovko je naglasila da je ona apsolutno protiv jer bi se time „oduzela snaga malim članicama, među kojima je i Hrvatska”. Naglasila je da je to dominantan stav među manjim članicama Unije.
„Ne može sila jačeg, većeg i brojnijeg prevladati, jer tako se EU neće održati”, kazala je.
Picula pak smatra da je ukidanje apsolutnog konsenzusa u pojedinim pitanjima potrebno kako ne bi došlo do blokiranja saveza u nekim segmentima u vrijeme dok je zbog geopolitičkih okolnosti potrebna brzina. Primjerice, hrvatski zastupnik bi zadržao konsenzus u pitanju poput zaključivanja pristupnih pregovora s nekim državama, no ukinuo bi ga kod otvaranja poglavlja, pa bi se o tome odlučivalo kvalificiranom većinom.
Time se ne bi ponovile greške saveza, poput odugovlačenja otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom koje je niz godina pojedinačno blokiralo nekoliko država.
Fenix-magazin/MMD/Hina
