Profesor Krešimir Veselić koji je veći dio svog života proveo u Njemačkoj, izdao je rječničku zbirku „Blago konavoskijeh riječi“.
Prema uvodnim riječima redaktorice i recenzentice Ivane Lovrić Jović, rječnička zbirka „Blago konavoskijeh riječi“ ozbiljan je prinos hrvatskoj filologiji i konavoskoj nematerijalnoj kulturnoj baštini.
Njezin je autor znanstvenik s područja egzaktne znanosti, što je rječniku zajamčilo provjerljivu istinitost podataka, a Veselićeva je temeljna klasična izobrazba pridonijela jezičnoj strukturiranosti i sustavnosti.
Nije rijetkost da rječnike mjesnoga govora izrade sami govornici, ali je u tom poslu rijetka plodna suradnja s filolozima i stručnjacima iz pojedinih značenjskih područja koja su u rječniku zastupljena, pa je i po tome ovaj rječnik jedinstven i vrijedan svekolike pozornosti.
U tome smislu „Blago konavoskijeh riječi“ primjeran je ogled drugim govornicima koji paljetkuju taj važan dio konavoskoga identiteta, poglavito zbog navođenja podataka iz građe koja je birana pomno i znalački te dopunjena podatcima iz suradnje sa samim govornicima.
Zato pozivam sve zaljubljenike u konavoski zavičaj, kao i znanstvenike filološke struke, da uzmu ovaj Rječnik u ruke i prošeću po povijesti i prošlosti Konavala zapisanoj u vokabularu i u značenjskim definicijama, te u mnogobrojnim primjerima njihove uporabe – navodi Ivana Lovrić Jović.
Iz zabave
Krešimir Veselić rođen je 1940. godine u Zagrebu gdje se i školovao i sve do 1976. godine djelovao kao asistent i sveučilišni profesor matematike, nakon čega je otišao na Sveučilište u Dortmundu. Sada je profesor emeritus matematike na Sveučilištu u Hagenu (Fernuniversität) i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Višegodišnji je (sada počasni) predsjednik Ogranka Matice hrvatske za Ruhrsko Područje.
– Konavle su rodni kraj moga oca, tamo sam kao dječak provodio mnoge tjedne i mjesece svojih školskih praznika. Taj sam kraj i njegove prirodne ljepote toliko zavolio da ga i danas smatram svojim drugim zavičajem. Tadašnji seoski život i običaji, koji su se toliko razlikovali od mog gradskog života u Zagrebu, prekrasne konavoske nošnje, sve me se to duboko dojmilo. Najprije sam počeo skupljati riječi iz zabave, onako kako sam ih se sjećao, no ubrzo sam uvidio da se tu krije veliko narodno blago, kulturna baština, a kako, po mom znanju to još nije bilo skupljeno, počeo sam raditi sustavno. Domaće narodne riječi otkrivaju mnogo toga o životu, radu i običajima toga kraja – rekao nam je prof. Krešimir Veselić.
Veliko vremensko razdoblje
Koliko je bilo teško doći do svih informacija i riječi te koliki rad stoji iza toga, prof. Veselić nam je rekao:
– Po mom sjećanju, počeo sam negdje prije desetak godina. No, radio sam na prekide. S jedne strane imam i drugih obaveza i dužnosti, a s druge, kako stalno živim u Njemačkoj, imao sam veoma malo izravnih kontakata s ljudima na terenu. Tako sam bio upućen na dopisivanje, telefonske razgovore i opsežne kontakte preko Interneta. Neki su mi Konavljani stavili na raspolaganje vlastite pribilješke. Posebni izvori podataka bili su etnografski podaci koje su dostavljali skupljači narodnog blaga pred kojih stotinjak godina, kao i mnogo stariji pravni spisi (svjedočenja, oporuke) stari i po 200-300 godina, a pisani su tadašnji govorom. Tako moja zbirka obuhvaća veliko vremensko razdoblje. No, to ujedno znači i to da ona nije ni izdaleka potpuna. Dobar dio riječi ostat će u zaboravu, no moguće je da će čitaoci Konavljani kad dobiju knjigu u ruke biti u stanju, bilo popraviti, bilo dopuniti moj tekst, što se može uzeti u obzir za kasnija izdanja.
Fenix-magazin/MD/Zvonko Bosnić
