Search
Close this search box.
Search
Foto:Fenix

Kraj nadanja o produljenju roka za odjavu prebivališta. Ipak se ne odričite svoje osobne izkaznice!

Ne dopustite da Vam oduzmu osobnu iskaznicu!

mupIako su se mnogi nadali u novo produljenje roka od godinu dana za odjavu prebivališta, učestalo ponavljanje upozorenja iz Ministarstva unutarnjih poslova o roku do kojeg su svi građani RH obvezni izvršiti zakonsku obvezu (koja istječe 29. prosinca 2014. godine), samo dokazuje da nikakvih promjena neće biti. To znači da svi hrvatski građani koji su trajno ili privremeno iselili iz Hrvatsske (koji više od devet mjeseci godišnje žive izvan mjesta prebivališta) moraju do navedenog roka prijaviti promjenu boravišne ili novu prebivališne adrese.

Osim trajne odjave iz RH, koja podrazumjeva trajno iseljenje izvan RH a time i gubitak hrvatske osobne iskaznice, postoji mogućnost i privremene odjave prebivališta. Takvom odjavom zadržava se hrvatska osobna iskaznica, dokument koji je jako važan za sve one koji posjeduju nekretnine u Hrvatskoj. Iako je točno da odjava prebivališta osobe s adrese nekretnine (stana, kuće, …) koje je vlasnik ne utječe na pitanje vlasništva nad tom nekretninom, osobna iskaznica je potrebna radi niza drugih razloga koji se u upozorenjima MUP-a ne spominju. O tim razlozima je Fenix već dosta pisao, a vezani su za ishodovanje bilo kakvih dokumenata potrebnih za općinu, poreznu upravu, banku ili slično.

Jednako se to odnosi i na sve one koji žele ostati hrvatski građani sa pravom glasa. Svima njima je potrebna hrvatska osobna iskaznica.  Zato, ne dopustite da Vam oduzmu osobnu iskaznicu!

OsobnaDa ne bi izgubili osobnu iskaznicu, osobe koje su zaposlene u inozemstvu a koje nemaju namjeru trajnog nastanjenja u inozemstvu, nisu dužne odjaviti prebivalište u Hrvatskoj, već su dužne dojaviti da privremeno borave u inozemstvu i dojavu obnoviti nakon proteka roka od 5 godina. Ako nakon tog roka i dalje budu boravile u inozemstvu,  dojavu o privremenom boravku u inozemstvu dužne su obnavljati nakon svakog proteka razdoblja od tri godine.

Obzirom da veliki broj hrvatskih građana, pogotovu onih podrijetlom iz BiH, u Hrvatskoj imaju fiktivnu adresu ili na adresi na kojoj su prijavljeni ne živi osoba koja im je osigurala adresu prijavljenog prebivališta kojeg su imali, također su dužne odjaviti svoje prebivalište da ne bi dobili kaznu. Rješenje za njih je pronalazak novog fiktivnog prebivališta, kojim i dalje zadržavaju hrvatsku osobnu iskaznicu i sva prava koja ona nosi.

Ako građani ne ispoštuju svoje zakonskee obveze, iz MUP-a najavljuju da će za njih biti pokrenuti postupci odjave prebivališta po službenoj dužnosti te plaćanje kazni.

 

 

Koje sve mjere predviđa Zakon o prebivalištu i što piše u zadnjoj MUP-ovoj obavijesti pročitajte u tekstu kojeg objavljujemo u cjelosti.

 

Istek ili ne vađenje osobne iskaznice te nepostojeće adrese stanovanja

Građani koji su na dan 29. prosinca .2012. imali osobnu iskaznicu kojoj je istekao rok važenja više od 15 dana ili koji nikad nisu ishodili osobnu iskaznicu, kao i građani koji imaju prijavljeno prebivalište na adresama koje nisu evidentirane u registru prostornih jedinica (nepostojeće adrese), moraju najkasnije do 29. prosinca 2014., policijskoj upravi ili postaji na čijem području imaju prijavljeno, prebivalište ponovno prijaviti. Ako ne ispune ovu obvezu izvršit će se odjava njihovog prebivališta u zbirci podataka o prebivalištu i boravištu.

Tko treba odjaviti prebivalište u RH?

Obveza odjave prebivališta u Republici Hrvatskoj postoji za one hrvatske državljane koji su iselili iz Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi. Prebivalište moraju odjaviti prije iseljenja, a ako su to propustili učiniti odjavu mogu zatražiti i putem nadležne diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u koju su iselili.

Kako se prebivalište odjavljuje?

Prilikom odjave prebivališta osoba je dužna vratiti osobnu iskaznicu radi njenog fizičkog poništenja.

Odjavom prebivališta osoba ne gubi hrvatsko državljanstvo, već ostaje hrvatski državljanin, samo što nema pravo na osobnu iskaznicu, jer je riječ o javnoj ispravi kojom se, između ostalog, dokazuje prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Tko ne treba odjavljivati prebivalište u RH?

Hrvatski državljanin koji se ne namjerava iseliti iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi, nego privremeno boravi izvan Hrvatske radi obrazovanja, zaposlenja, dugotrajnog liječenja i drugih razloga, nije dužan odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Ali, osoba je dužna policijskoj upravi ili postaji na čijem području ima prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj dojaviti da privremeno boravi u inozemstvu. Ako nije u mogućnosti doći u Hrvatsku, obavijest o svojem privremenom boravku u inozemstvu može dati i u diplomatskoj misiji/ konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu na čijem području boravi te mora priložiti odgovarajuću dokumentaciju o razlozima privremenog boravka u inozemstvu (potvrdu o zaposlenju, školovanju, dozvolu boravka u inozemstvu i sl, a u nekim slučajevima svoju pisanu izjavu o razlozima boravka u inozemstvu). Osoba koja privremeno boravi u inozemstvu ima i dalje prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj i ima pravo na osobnu iskaznicu.

Dakle, osobe koje su zaposlene u inozemstvu, ali nemaju namjeru trajno se nastaniti u inozemstvu, nisu dužne odjaviti prebivalište u Hrvatskoj, već su dužne dojaviti da privremeno borave u inozemstvu i dojavu obnoviti nakon proteka roka od 5 godina, a zatim, ako i dalje budu boravile u inozemstvu,  dojavu o privremenom boravku u inozemstvu obnavljati nakon svakog proteka razdoblja od tri godine.

Odjava lažnog prebivališta

Osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali nisu nikad živjele u mjestu prijavljenog prebivališta (prebivalište su prijavile fiktivno) ili više ne žive na adresi prijavljenog prebivališta, dužne su odjaviti svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj, odnosno prijaviti prebivalište na adresi gdje stvarno žive, ukoliko žive u Hrvatskoj. Ako same ne odjave prebivalište nadležna policijska uprava ili postaja će pokrenuti postupak odjave njihovog prebivališta po službenoj dužnosti.

Obveza građana koji su 29. prosinca 2012. već boravili u inozemstvu dulje od godinu dana

Građani koji su se s danom 29. prosinca 2012. već nalazili u inozemstvu duže od godinu dana radi obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera i vezani su uz određeno razdoblje, dugotrajnog liječenja i drugih razloga, moraju najkasnije do 29. prosinca 2014. o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju na čijem području imaju prijavljeno prebivalište. Navedenu obvezu mogu izvršiti posredstvom diplomatke misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu na čijem području borave, uz navođenje razloga privremenog boravka i prilaganje odgovarajuće dokumentacije. Ako ne ispoštuju ovu obvezu za njih će se pokrenuti postupci odjave prebivališta po službenoj dužnosti iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu

Osobe obuhvaćene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja

Osobne _PutovniceOsobe koje su obuhvaćene programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im još nije obnovljena, vraćena ili na drugi način nisu stambeno zbrinute u Hrvatskoj te se zbog toga nalaze u inozemstvu, moraju do 29. prosinca 2014. o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju na čijem području imaju prijavljeno prebivalište ili diplomatsku misiju/konzularni ured Republike Hrvatske. U protivno će se i za njih pokrenuti postupci odjave prebivališta po službenoj dužnosti.

 

Odjava prebivališta ne znači gubitak hrvatskog državljanstva niti gubitak vlasništva nad nekretninom

Odjava prebivališta osobe s adrese nekretnine koje je vlasnik ne utjeće na pitanje vlasništva nad tom nekretninom. Također, odjava prebivališta ne utječe na pitanje državljanstva. Osoba i dalje može imati hrvatsku putovnicu u koju će biti upisana adresa stanovanja u inozemstvu.

 

Povezano

KUPCI, OPREZ: Aldi povlači jedan popularni proizvod, provjerite jeste li ga kupili
Grupa birača Nine Skočak predala kandidacijske liste za izbore za Europski parlament / Foto: Hina
HRVATIMA PRIMAMLJIV EU PARLAMENT: DIP zaprimio 25 kandidacijskih lista za europske izbore, za promidžbu se može potrošiti do 530. 891 eura po listi
Nebo iznad Atene obojano narančastom bojom pustinjske prašine iz Afrike / Foto: Anadolu
NESVAKIDAŠNJA NEZDRAVA POJAVA: Nebo iznad Atene obojano narančastom bojom pustinjske prašine iz Afrike
Predsjednik DP-a Ivan Penava predaje listu za EU izbore / Foto: Hina
PREDSJEDNIK DOMOVINSKOG POKRETA: Igraju nam svi scenariji – da budemo u vlasti, oporbi ili novi izbori
MOST PREDAO LISTU ZA EU IZBORE: Petrov nije komentirao navodni raskol u stranci
loto kiosk
DVOJICA IGRAČA OSVOJILA EUROJACKPOT: 60 milijuna eura odlazi 42-godišnjaku u Njemačku i još toliko u Sloveniju