Mobiteli su javne telefonske govornice učinili suvišnima zbog čega one uskoro zauvijek odlaze u povijest, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).
Uskoro više neće biti telefonskih govornica na javnim mjestima u Njemačkoj jer ih je tehnički napredak potpuno pregazio. Javni telefoni bili su skučene kućice koje su neugodno smrdile – na pljesniv papir iz imenika, na znoj, dim cigarete, čak i na mokraću. Ponekad bi novčić ispao kroz aparat ili bi ga prebrzo ponestalo – a sugrađani su nestrpljivo čekali pred vratima. Sve su to uspomene iz nekog prošlog vremena.
Većina ljudi mlađih od 30 godina ih ne poznaje. U ponedjeljak (21. studenog) plaćanje kovanicama bit će “deaktivirano” na približno 12.000 preostalih telefonskih govornica u cijeloj zemlji, javlja kompanija Telekom iz Bonna. Od kraja siječnja ukida se i funkcija plaćanja telefonskim karticama, a time i cjelokupna telekomunikacijska usluga na telefonskim stupovima ili govornicama.
Nakon 142 godine, dolazi kraj je jedne ere. Sve je počelo u Berlinu 1881. s prvim “telefonskim kioskom”. Njemačke žute telefonske govornice Bundesposta (koji je postojao od 1947. do 1994.) nekada su se isticale u gradskom krajoliku. Njihov je broj dosegao vrhunac sredinom 1990-ih, kada je samo Telekom (kao nasljednik Bundesposta) upravljao s više od 160.000 telefonskih govornica koje nisu bile smješteni samo u trgovačkim ulicama ili na željezničkim postajama, već i u stambenim četvrtima ili na rubovima šuma. Desetljećima je “Budi kratki!” bila kao zamolba ispisana u kućici – često dopunjena napomenom „Budite obzirni prema onima koji čekaju“, javlja dpa.
Dok posljednje telefonske govornice konačno budu demontirane, svanut će 2025. godina, poručuju iz Telekoma. U dogovoru s općinama, kompanija želi nastaviti koristiti oko 3.000 od posljednjih 12.000 lokacija bez funkcije telefonije. “Javne govornice će biti pretvorene u lokacije s takozvanim malim ćelijama. Riječ je o malim antenama koje pojačavaju signale mobilnih telefona”, prenosi dpa priopćenej Telekoma.
Iako će telefonske govornice nestati s ulica, stariji ljudi će i dalje zadržati mnoga sjećanja na njih i ono: sjećaš se.
Fenix-magazin/SIM/dpa
