Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač je u razgovoru za N1 rekao kako nije posebno zabrinut zbog američkog napada na Iran jer su slične situacije događale i u prošlosti: “Amerikanci su odlučili prisiliti Iran na kapitulaciju i u tome imaju Izraelce na svojoj strani. Ideja je dovesti do promjene vlasti u Iranu, to je rekao i Trump. Prisiliti Iran na kapitulaciju, a ako to ne uspije stvoriti dojam u pučanstvu da je rat protiv Amerike i Izraela izgubljen. Nakon takve konfrontacije ljudi nisu ljuti samo na Izrael i Ameriku nego su ljuti i na vlastito vodstvo i to dovodi do mogućnosti da se promjeni vlast u Iranu. Ti planovi postoje, pitanje je hoće li upaliti.
Ono što tvrde stručnjaci jest da je teško spriječiti Iran da nastavi s nuklearnim programom. Malo tko spominje da je taj program iniciran za vrijeme šaha, koji je bio pod pokroviteljstvom SAD-a i Francuske u civilne svrhe. Okolnosti su se promijenile i vlast želi biti što neovisnija o Amerikancima što ne odgovara Izraelu koji želi biti dominantan u tom dijelu svijeta. Iran je oslabljen i sada Amerikanci i Izraelci imaju šansu prisiliti Iran na kapitulaciju i da dođe do promjene režima.”
“Trump je pokušavao smiriti situaciju, ali kada je vidio da je Izraelu dobro krenulo, onda je dao zeleno svjetlo. Ta izraelska operacija nije do kraja uspjela jer se htjelo ubiti više ljudi iz rukovodstva”, govori nam.
Europski interes
Što bi trebao biti europski interes? “Da nema sukoba, rata, izbjeglica. Izbjeglice iz Sirije su došle u Europi jer je tamo bio rat. Europske države su države drugog reda, u strateškom smislu. Mi nismo ti koji odlučujemo, mi smo ti koji slijede”, objašnjava Kovač.
Bivši ministar komentirao je i neusklađene stavove između predsjednika Republike i predsjednika Vlade: “Stavovi se mogu približiti. Test će biti pred nama, ako se postigne dogovor oko veleposlaničkih mjesta i konzula to znači da postoji približavanje i odmrzavanje leda. Neusuglašeni stavovi ne izgledaju dobro, ali je manje opasno ili manje loše nego kada je riječ o ratu Rusije i Ukrajine, nismo tako važni jer nismo veliki, ali to je konflikt na europskom tlu. Bilo bi dobro za naš sustav da se te stvari usuglašavaju.”
Hormuški tjesnac
Što ako dođe do zatvaranja Hormuškog tjesnaca? “Najveći kupac iranske nafte je Kina. Iran ima mogućnost zatvoriti taj tjesnac. To bi kod Kineza izazvalo nezadovoljstvo, ali imate i zemlje zaljeva koje bi također bile nezadovoljne. Iran bi sebi nanio štetu jer je i njima potreban taj tjesnac za izvoz.
Iran je u nezgodnoj situaciji, ali problem je i za SAD ako se nastavi ova operacija i ako se vodstvo ne svrgne. Vlast je dobro učvršćena i ljudi su se solidirali oko obrane Irana od napada Izraela. Iranci su navikli na sankcije i mogu preživjeti s njima. Temeljni je cilj Amerikanaca promijeniti vlast”, kaže Kovač.
Fenix-magazin/SČ/N1