Liderima bivšeg Demokratskog fronta (DF) Milanu Kneževiću i Andriji Mandiću, koji je na čelu najvišeg zakonodavnog doma, važnije je provoditi politiku “srpskog sveta” nego raditi na integraciji Crne Gore u europske Unija – bivši ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Miro Kovač, komentirajući namjeru predsjednika crnogorskog parlamenta da na dnevni red današnje sjednice uvrsti prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, piše portal Pobjeda.
Mandić je očekivano promptno reagirao nakon primitka IBAR-a i ispunio želju suborca Kneževića da o rezoluciji odlučuje na Vidovdan.
DAN POSLIJE
Prijedlog čelnika Nove srpske demokracije, koji je politički blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, svojevrsna je reakcija na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koju je nedavno proglasila Generalna skupština Ujedinjenih naroda. .
Zbog najave usvajanja rezolucije o Jasenovcu, Hrvatska je nedavno uručila prosvjednu notu Crnoj Gori, apostrofirajući neprimjerenost manipulacije žrtvama Jasenovca u političke svrhe, “instrumentalizaciju Hrvatske za tamošnju unutarnju politiku” i pozvala crnogorske vlasti da se suzdrže od svega što bi moglo ugroziti put države prema Europskoj uniji (EU).
Ukoliko ova inicijativa dobije potrebnu podršku u Saboru, Kovač smatra da će Hrvatska morati odgovoriti odlučno, ali ne narušavanjem odnosa onih koji žele iskrene dobrosusjedske odnose.
– Hrvatska će morati odgovoriti odlučno, ali to neće činiti na štetu odnosa Hrvata i nacionalnih Crnogoraca i svih onih u Crnoj Gori koji žele iskrene dobrosusjedske odnose – kategoričan je Kovač.
Postoje, kako kaže bivši šef hrvatske diplomacije, tri dimenzije predložene rezolucije koju su potpisala 43 zastupnika parlamentarne većine, izuzev albanskih nacionalnih stranaka.
– Prvi se odnosi na one u crnogorskoj politici koji inzistiraju na njegovom usvajanju, a to su prosrpski političari, a ne nacionalni Crnogorci. Ovdje dolazimo do drugog aspekta. Prosrpski političari u Crnoj Gori provode nalog “vođe” tzv. srpskog svijeta, odnosno predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je izrazio nezadovoljstvo nedavnim glasanjem Crne Gore o rezoluciji o Srebrenici na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda – istaknuo je Kovač za naš list.
Treća dimenzija, dodaje, tiče se samog cilja donošenja rezolucije o Jasenovcu – nacionalnog sukoba Crnogoraca i Hrvata.
– Prosrpskim inicijatorima i provoditeljima očekivanja Aleksandra Vučića uopće nije stalo do poštovanja prema žrtvama, već do narušavanja odnosa nacionalnih Crnogoraca i Hrvata. To je trn u oku pristalicama “srpskog svijeta”, rekao je Kovač.
Kovač uviđa to što Mandić nije “našao vremena” staviti prijedlog rezolucije pred zastupnike, dan nakon što su se crnogorski dužnosnici slavodobitno pohvalili rezultatima u Bruxellesu, a on je dobio čestitku europskog povjerenika za proširenje Olivera Varheljija. , zbog svog “iznimnog liderstva”.
– Očito je njima (Mandiću i Kneževiću) važnije provoditi politiku tzv. srpskog svijeta nego raditi na integraciji Crne Gore u Europsku uniju. Jedno s drugim nije spojivo – istaknuo je sugovornik.
CIRKUSKI NAČIN
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović rekao je da bi bilo lijepo čuti premijera Milojka Spajića čija je zahvalnost Hrvatskoj, kako kaže, jučer stigla u konkretnom obliku.
Ističe jasan stav HGI-a po pitanju Jasenovca i NDH, ali i Republike Hrvatske koja se, kako kaže, svake godine prisjeća tog tragičnog razdoblja.
Čuli smo jučer od premijera Milojka Spajića – da će Crna Gora donijeti sve moguće rezolucije. To ga pokazuje kao čovjeka koji nije premijer – već netko iza štanda na tržnici. On smatra da se prema svojim partnerima može ponašati nonšalantno i cirkuski prema onima koji su pomogli i pomažu europske integracije Crne Gore. To ima svoj rok i vjerujem da će Hrvatska, koja nije blokirala IBAR, znati sve to procesuirati na pravi način – rekao je Vuksanović za Antenu M.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša nije iznenađen razvojem događaja nakon dobivanja IBAR-a, ali ga zanima zašto su se ostali predlagači rezolucije “sakrili” iza Mandića.
– Zahvaljujem prijatelju što je prije četiri dana predvidio scenarij većine… Nakon dobivanja IBAR-a i projiciranog ideološkog smirenja, većina se vraća ideološkim tvorničkim postavkama, političkoj trgovini i ucjenama kao svom ključnom kohezivnom faktoru – rezoluciji o Jasenovcu, a to je i odluka o Jasenovcu. smjena Milovića (i to im služi kao predmet trgovine i ucjena) i rekonstrukcija Vlade u koju ulaze… (i tu je, kao u onom famoznom “Glazbenom toboganu”, manje fotelja nego pretendenata za isto… iako se mogu dodavati fotelje, jer ako može imati više od 20 članova, logika ove većine je da Vlada bez problema može imati i do 30 članova)… Zanimljivo je i pitanje zašto ostali predlagatelji rezolucije o Jasenovcu sakrio se iza lidera većine Mandića i nije s njim potpisao prijedlog dopune dnevnog reda… – rekao je Mugoša na X mreži.
SABOTAŽA
Diplomat i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) Miodrag Vlahović zatražio je reakciju Izaslanstva Europske unije u Crnoj Gori.
– Dan poslije. Ponavljam ono što svi znamo: cilj je dodatno narušiti odnose s Hrvatskom. Vaše mišljenje, reakcija, gospođo veleposlanice Popa – rekao je Vlahović na X mreži, ističući da bi Pokret “Europa sada” spriječio ovu sabotažu da “imamo odgovornog premijera i ministra vanjskih poslova”.
Na dnevnom redu današnje sjednice, kako je ranije najavljeno, bit će izvješće o radu Tužiteljskog vijeća i Državnog tužiteljstva za 2023. godinu, te izvješće o radu Sudačkog vijeća i ukupnom stanju u pravosuđu. za prošlu godinu.
Među prijedlozima za dopunu dnevnog reda je i Vladin prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Saborski zastupnik Socijaldemokrata Nikola Zirojević predložio je da se na dnevni red uvrsti prijedlog rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini.
Camaj: Pokrenut ćemo rezoluciju o stradanju Albanaca u Crnoj Gori
Zastupnik Albanskog foruma Nikola Camaj najavio je u izjavi za Televiziju E da će zastupnici te stranke u Skupštini podnijeti inicijativu za rezoluciju o stradanju albanskog naroda u Crnoj Gori.
Camaj je istaknuo da je riječ o slučajevima iz 1915. godine, kada je veliki broj pripadnika albanskog naroda u Crnoj Gori ubijen samo iz, kako je rekao, razloga što su bili Albanci.
Od kada su teritoriji na kojima žive Albanci pripojeni Crnoj Gori, kada je Crna Gora nastala, počinjeno je mnogo ovih zločina – negdje od početka 1915. do kraja 2016. kada se dogodio “Orlov let”. Najbrutalniji je, po mom mišljenju, masakr u Baru, gdje su jugoslavenski i crnogorski partizani ubili oko 3.000 nevinih Albanaca. Svakako imamo zločin u Hotima 1919. godine, gdje je ubijeno oko 100 Hotija, ni za što, samo zato što su bili Albanci. Jednostavno, mislim da u odnosu na ova pitanja Skupština mora biti odlučna i da idemo dalje skidajući hrđu iz prošlosti – rekao je Camaj.
Fenix-magazin/MMD/Pobjeda
