„Hrvatska: 5 godina u EU“, bio je naziv panel rasprave u Europskoj kući u Beču, kojom je u utorak navečer obilježena peta godišnjica punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
Organizatori su bili austrijski Institut za Podunavlje i Srednju Europu (IDM)i Austrijsko-hrvatsko društvo u Beču u suradnji s predstavništvom Europske komisije i Uredom Europskog parlamenta u Austriji te Erste Group Bank AG.
Središnji govor večeri održao je bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, a sadašnji HDZ-ov saborski zastupnik i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora dr. Miro Kovač.
„Pet godina nakon našega priključenja Europskoj uniji možemo ustvrditi da je Hrvatska profitirala od članstva u EU. Uspješno smo položili i taj ispit zrelosti, što nije bilo lako“, rekao je Kovač. Istakao je kako je Hrvatska nakon 20 godina „uspješna priča“, iako je pred njom još puno izazova.
„Hrvatska je i politički profitirala i suodlučuje o sudbini EU-a, što je pokazala i migrantska kriza“, rekao je Kovač dodavši:
„Mi moramo svoje granice učinkovito kontrolirati i štiti. To je uostalom i moto austrijskog predsjedanja Europskom unijom – Europa koja štiti“. Napomenuo je kako je „nedopustivo da se donose neusaglašene odluke unutar EU, kao što je to bio slučaj u migracijskoj krizi 2015. godine, koje imaju dalekosežne posljedice za EU“. Osvrnuo se je i na odnos EU prema državama JI Europe, ustvrdivši kako se EU mora biti „dominantnija i učinkovitija“ na tom području.
Kovač je naveo je i niz pozitivnih učinaka na gospodarskom području od članstva RH u EU, kao što su pad nezaposlenosti, pad javnog državnog duga, solidan gospodarski rast zemlje, povećanje izvoza i opravak malih i srednjih poduzeća itd.
„Članstvo u EU prilika je za razvoj našeg gospodarstva. Moramo stvoriti otporno i konkurentno gospodarstvo, a nakon toga možemo razgovarati o našem ulasku u euro-zonu“, rekao nam je Kovač dodavši:
„Sve u svemu, optimističan sam, ali prvotno moramo provesti temeljne reforme na području zdravstva, obrazovanja, pravosuđa te drugim područjima, kako bismo dugoročno bili konkurentni. A mi u Hrvatskoj, to sigurno možemo!“Ukazao je na važnost korištenja novca iz europskih fondova, posebice za velike infrastrukturne projekte kao što je izgradnja Pelješkog mosta.
Kao veliki problem naše zemlje naveo je iseljavanje, posebno mladih iz Hrvatske.
Osvrnuo se je i na pristupanje Hrvatske schengenskom prostoru, napomenuvši kako je to ne samo u hrvatskom nego i u europskom interesu. Na pitanje iz publike oko mogućnosti da se Slovenija usprotivi ulasku Hrvatske u Schengen zbog graničnog spora sa Hrvatskom, Kovač je odgovorio kako osobno misli da se to neće dogoditi. Kao prijedlog rješenja naveo je primjere graničnog spora između Njemačke i Nizozemske na Sjevernom moru, te Austrije, Njemačke i Švicarske kod Bodenskog jezera koji bi mogli poslužiti kao uzori.
Kovač je potom sudjelovao i u panel raspravi zajedno s bivšim hrvatskim ministrom znanosti sveuč. prof. dr. Pavom Barišićem, koji je također podsjetio na pozitivne učinke hrvatskog članstva u EU.
„ I ja smatram da je ulazak Hrvatske u EU uspješna priča, kako za Hrvatsku tako i za Uniju, koja je time potvrdila da je proširenje i za nju pozitivan čin“, rekao je Barišić, dodavši kako je Hrvatska imala „najduže i najteže“ ulazne pregovore u povijesti EU. Osvrnuo se je i na temeljna prava EU-a i Unijine visoke standarde koje je Hrvatska u potpunosti ispoštovala, posebice na području zaštite manjinskih prava.
„Hrvatska je općenito pokazala jedan pozitivan trend, osobito posljednjih nekoliko godina“, rekao je za Večernji list Barišić, dodavši kako mu je bilo zadovoljstvo iznijeti podatke koji svjedoče o gospodarskom rastu RH od 3 posto i padu nezaposlenosti na 8,5 posto.
„Naravno da pred Hrvatskom stoji i cijeli niz izazova koje još mora riješiti, prije svega iseljavanje i demografske poteškoće koje imamo, ali zajedničkim naporima i to je rješivo“, napomenuo je. Iznio je podatke Eurostata o iseljavanju iz zemalja članica u posljednjih 10 godina od 2007. do 2017 po kojima je iseljavanje iz Hrvatske povećano „samo“ za 1,8 posto za razliku od Rumunjske i njenih 7 posto, te nekih drugih zemalja.
„Hrvatska nakon pet godina članstva u EU ima solidne rezultate i pokazala je da uspješno zastupa i brani temeljne vrijednosti Unije“, zaključio je Barišić.
Ostali sudionici panela bili su Manica Hauptman Msc. iz predstavništva Europske komisije u Zagrebu, dr. Christoph Schöfböck iz CEO Erste Bank Hrvatska te Hermina Vidović iz bečkog Instituta za međunarodne gospodarske usporedbe.
Goste je uvodno pozdravio dr. Jörg Wojahn, predstavnik EK u Austriji i veleposlanik dr. Emil Brix, direktor Diplomatske akademije u Beču i član Poslovodnog odbora IDM-a, te Werner Varga iz AHD-a Beč.
Wojahn je rekao kako je Hrvatska „vrlo aktivna članica, iako je najmlađe dijete Europske unije“. Napomenuo je kako je pred njom 2020. Godine prvi put i predsjedanje EU-om. Brix je istakao važnu ulogu i geo-politički položaj Hrvatske u EU, nazvavši je „poveznicom između srednje i jugoistočne Europe“.
Varga je spomenuo napore koje je Austrijsko-hrvatsko društvo ulagalo i ulaže u promociju Hrvatske kao članice europske obitelji.
Cilj bečkog skupa, kojem je nazočila i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković, bio je predstaviti uspješan europski put Republike Hrvatske i njena dosadašnja, te buduća postignuća koje želi postići u narednim godinama pristupanjem schengenskoj zoni i uvođenjem eura.
Fenix-magazin/Snježana Herek
