Kostarika, smještena u Srednjoj Americi, između Nikaragve i Paname te Karipskoga mora i Tihog oceana, zemlja je prekrasnih plaža i iznimno susretljivih ljudi. Politički je najstabilnija zemlje Srednje Amerike.
Njene dvije obale (Karipskog mora i Tihog oceana) su vegetacijski slične, ali mentalitet ljudi i život su potpuno drugačiji. Na karipsku stranu je doselilo dosta ljudi iz Dominikanske Republike, Jamajke i Kube. Vole ležeran i usporen život, kao da se vode onom dalmatinskom „ma ima vrimena za sve, ako ne može danas, sutra ćemo“, što nije slučaj s ljudima na obali Tihog oceana. Kostarika ima jako loše međususjedske odnose i zatvorene granice. Mnogi se iz nestabilne Nikaragve žele doseliti, ali Kostarikanci dopuštaju doseljavanje samo onolikom broju ljudi koliko im je potrebno za radnu snagu. S druge strane je Panama iz koje možete doputovati do granice s Kostarikom, ali ne smijete je prijeći automobilom. Morate to učiniti pješice, a dalje možete taksijem ili nekim drugim javnim prijevozom.
Prizor koji ostavlja bez daha
Tihi ocean je poznat po svom čarobnom zalasku sunca, pa najveći broj ljudi na plažu dođe tek pred kraj dana kako bi uživali u prizoru koji oduzima dah. Zanimljivo je da se na Karipskom moru može vidjeti izlazak sunca „iz mora“, ali se ne vidi zalazak u more, dok na obali Tihog oceana sunce izlazi iza brda, a zalazi u more. U Kostariki se godina ne dijeli na četiri godišnja doba, već na kišno i suho razdoblje. To nipošto ne znači da pola godine pada kiša. Zadržat će se u jednom danu tek sat-dva. Temperature su tijekom cijele godine ugodne. Sunce zalazi oko 18 sati, tako da se dan i noć dijele na po 12 sati.
Kostarika turizam usmjerava prema glavnom gradu San Joséu. No, Kostarikanci imaju jako puno turističkih atrakcija na otvorenom. Možete uživati u Zipliningu, jahanju konja, šetnji po visećim mostovima u kišnim šumama Monteverdea, pogledu na razne vrste životinja. Za Kostariku se kaže kako je cijela zemlja otvoreni zoološki vrt. Dok šetate tropskim šumama, nadomak vas su zmije otrovnice (u slučaju da vas ugrize tzv. zelena zmija, možete se pozdraviti sa životom), ljenjivci koji su simbol Kostarike, razne vrste majmuna koji dolaze blizu ljudi, turisti ih fotografiju, a domaćini se tome smiju. Neobično im je što je njihova svakodnevica turistima toliko zanimljiva. Možete „razgovarati“ i s papigama. Jednu smo naučili da kaže „Hrvatska“ i, naravno, jednu dalmatinsku psovku. Životinje koje mi u Europi nismo navikli vidjeti, na Kostariki su svakodnevnica.
Strah od kriminala, ograđene kuće i cijela naselja…
Kad s obale krenete u sela i gradove, vidjet ćete koliko je prisutan kriminal, iako je u to teško povjerovati zbog susretljivosti i ljubaznosti stanovnika. Gotovo da nema kuće, ili neke druge ustanove koja nije ograđena bodljikavom žicom visokom i do tri metra. Ponegdje je čak cijelo naselje ograđeno žicom, na ulazima stoje čuvari, a nitko tko nema propusnicu ne može ući. Ne možete nekome doći u goste ako se ranije niste najavili.
Korišteni toaletni papir se ne smije bacati u WC školjku
Infrastruktura na Kostariki je loša. Čak i elitna odmarališta poput Santa Terese na Pacifiku, nemaju sređenu infrastrukturu. Puno cesta nije asfaltirano, put je makadamski. Nemaju radare i policija uopće ne kontrolira brzinu. Ako primijete da netko brzo vozi samo ga rotacijama upozore. Zanimljiv je i podatak kako se u cijeloj Kostariki korišteni toaletni papir ne smije baciti u WC školjku, već u košaricu pored. Kad bi ljudi toaletni papir bacili u WC školjku, vrlo brzo bi zaštopali kanalizacijske putove.
Velik su problem i električne instalacije. Na stupovima je jako puno puknutih žica, pa je električar najopasniji posao na Kostariki.
Hrvati na Kostariki
Iako je hrvatska zajednica u ovoj zemlji mala, dala je puno poznatih Hrvata. Jedan od njih je bio čak i predsjednik Kostarike – Francisco Orlich Bolmarcich. No, uz poznate liječnike, znanstvenike, Kostarikanci se najradije sjete nogometaša poput Šukera i Modrića, te njihove legende Rafaela „Fello“ Meza Ivankovicha, koji je igrao za C.S. Cartagines. Danas se po njemu zove stadion u Cartagu. Poznaju i Kolindu Grabar Kitarović te ističu kako su Hrvati imali najljepšu predsjednicu na svijetu.
Fenix-magazin/Zvonko Bosnić
Uz brojne druge zanimljivosti iz Njemačke, Austrije i Švicarske, u novom broju pronađite i rubriku zabave, zdravlja te enigmatiku….
Zanimljive kolumne, komentare, ali i razne druge priče, reportaže, putopise, pronađite u tiskanom izdanju Fenix Magazina
Želite li se pretplatiti na tiskano izdanje hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix Magazin, možete to učiniti:
putem e-maila: revelin.media@gmail.com
telefonom: +49 (0) 69 34 878 1400
faksom: +49 (0) 69 34 878 1409
ili putem linka ONLINE PRETPLATA
