Prije nekoliko dana Apelacijski odjel Suda Bosne i Hercegovine odbio je žalbu Hrvatske stranke prava (HSP BiH) i potvrdio ovjeru kandidature Slavena Kovačević uz obrazloženje da princip “legitimnosti predstavljanja” ne postoji u Ustavu i Izbornom zakonu Federacije BiH.
Piše: Estera Horvat
Međutim, sud Bosne i Hercegovine, kao i kontroverzni profesor Ustavnog prava Davor Trlin, koji je bio osuđen za seksualno uznemiravanje jedne sutkinje, pa naprasno oslobođen od Kantonalnog suda u Goraždu koji, umjesto da ukine odluku te vrati na ponovno suđenje, sam presudi i oslobodi Trlina, pogrešno tumačeći ovu gore navedenu presude Ustavnog suda, kao i sam Ustav.
Nakon te oslobađajuće presude Davor Trlin se stalno poziva od bošnjačkih medija za komentare i iznošenje svog mišljenja u kojem potvrdno tumači odluke Suda BiH. Naime, stav Suda BiH, a također, Davora Trlin, dosljedan je presudama ESLjP ali ustavnopravno neodrživ, jer zanemaruje: ustavnu strukturu Predsjedništva BiH, presudu Ustavnog suda U-5/98, presudu Ljubić, obvezu osiguranja političke reprezentacije konstitutivnih naroda i zabranu majorizacije.
Ustavom definirana prava naroda
Dakle Ustav BiH zahtijeva da konstitutivni narodi imaju efektivnu mogućnost izabrati svoje predstavnike u institucijama u kojima su ustavno definirani. A Predsjedništvo BiH je takva institucija.
Dakle, Predsjedništvo BiH je ustavno definirano kao tijelo s etničkim sastavom: jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat. To znači da ustavni poredak zahtijeva efektivnu mogućnost konstitutivnih naroda da izaberu svog člana predsjedništva.
Ustavni sud BiH je u svojoj presudi br. U-5/98 utvrdio: 1. Konstitutivnost naroda na cijeloj BiH, 2. Ravnopravnost naroda u institucijama vlasti te obvezu osiguranja političke reprezentacije konstitutivnih naroda. Dakle, ako bošnjačka većina bira hrvatskog člana predsjedništva, onda Hrvati nemaju političku reprezentaciju, sto je izravna povreda presude br. U-5/98. Također, presudom Ljubić utvrđen je ustavni princip legitimnog predstavljanja i točno je da se ista odnosila na Dom naroda.
Opći ustavni princip
Međutim Sud BiH je u toj presudi utvrdio opći ustavni princip, koji se odnosi na sve institucije u Bosni i Hercegovini, a ne samo na Dom naroda.
Tj. taj princip govori o tome da konstitutivni narodi moraju imati političku reprezentaciju koja odražava njihovu demokratsku volju. Ovaj princip je ustavni standard, koji se mora poštivati.
Sud BiH kroz svoje presude tumači odredbe zakona, a Ustavni sud tumači odredbe Ustava, te njegove presude su konačne i pravno obvezujuće za sve sudove, pa i Sud BiH. Ustavni sud već je u nekoliko presuda naglasio zabranu zlouporabe prava. Naime, nije zabranjeno da netko nekada i promijeni nacionalno izjašnjenje, ali ako je netko (u ovom slučaju Kovačević) već mijenjao nacionalno izjašnjenje prema potrebama dane funkcije, onda je to instrument za političku manipulaciju i majorizaciju konstitutivnog naroda.
Komšićev pijun Slaven Kovačević
Eklatantan primjer je Komšićev pijun Slaven Kovačević, koji se prema pisanju medija najprije izjašnjavao kao Srbin jer su mu navodno svi preci bili Srbi, pa je onda izjasnio se kao Hrvat, a nakon toga se izjasnio kao “Ostali”. Tako je i izgubio spor pred Međunarodnim sudom, jer se žalio da kao “Ostali” nema mogućnost da bude biran za člana Predsjedništva BiH.
A onda su se nakon proteka nekoliko mjeseci od te presude neki “bošnjački umovi” su isplanirali kako bi ponovo mogli onemogućiti pravo Hrvata na izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Konačno dokaz kako su se izjasnili postoji u statističkim listama u Zavodu za statistiku BiH, i to je trebala provjeriti SIP. Jer tumačenje kako se netko može izjasniti nacionalno kako hoće, nije sukladno ni statističkim popisima od kojih popisa narodi crpe svoja prava i to u postocima koji su navedeni u popisnim listama.
Nadalje Trlin govori o ESLjP (Sejdić -Finci, Zornić, Pilav, Slaku). Međutim, ESLjP štiti prava pojedinca i ne priznaje kolektivna prava naroda, ali ESLjP ne ukida ustavne odredbe konstitutivnosti naroda.
Dakle, Ustav BiH ima primat u unutarnjem pravnom poretku tj. ESLjP ne derogira ustavne odredbe o konstitutivnosti naroda.
Fenix-magazin/IK/Estera Horvat
