U kontekstu turbulentnih međunarodnih odnosa, Europska je unija suočena s brojnim izazovima koji ubrzano mijenjaju kvalitetu i način života njenih građana/ki. Tijekom pandemije COVID-19 nastavljen je proces preslagivanja geopolitičkog utjecaja globalnih i regionalnih aktera zbog čega je Europska unija postala izložena brojnim sigurnosnim, geopolitičkim, gospodarskim te socijalnim rizicima.
Pandemija, izazovi migracija, terorizam, posljedice klimatskih promjena, geopolitika BREXIT-a kao i odnos europske jezgre i njene periferije, uz gospodarsku krizu koja je otvorila pitanja demografskih trendova, socijalne pravednosti, jednakosti i međugeneracijske solidarnosti snažno utječu na stabilnost Europske unije te mijenjaju perspektivu njenih liberalnih vrijednosti.
Kao što navodi njemački političar, Joschka Fischer, « tradicionalne europske rasprave više se ne mogu, zdravo za gotovo, oslanjati na ubrzani put prema sve čvršćoj integraciji Europe… Zapadne elite neće povratiti povjerenje javnosti dok ne pruže odgovore na zahtjeve koje se pred njih postavljaju i bez kojih demokracija i njezine temeljne institucije neće moći funkcionirati“. Naime, demokratsko društvo temelji se na postojanju uređenih institucija i izabranih političkih lidera, a stabilna vlast nikad svoju snagu ne crpi iz sile i represije, već iz autoriteta i poštivanja javnog mišljenja svojih građana/ki.
Široko raširen osjećaj da su institucije i političke elite u velikoj mjeri iznevjerile očekivanja građana pogodovao je procvatu populizma kao izrazu nezadovoljstva institucijama liberalne demokracije. Suvremena demokratska društva, uključujući i europsko, koja su zasigurno najinkluzivnije političke zajednice, suočavaju se s činjenicom da se sve veći broj njihovih pripadnika osjeća isključenim iz političkog odlučivanja i sudjelovanja u ekonomskom i društvenom napretku. To je jedan od najozbiljnijih problema koji trebaju biti dio sveobuhvatne društvene rasprave kako bi se osigurala budućnost modernih demokracija i ostvarivanje projekta daljnje izgradnje i jačanja EU.
Stoga, Hrvatska udruga za međunarodne studije – HUMS, u okviru već tradicionalne konferencije – Zagreb Forum VI predstavlja Konferenciju o budućnosti Europe koja će se odvijati kroz tri panela u razdoblju od rujna do prosinca 2021. godine, a sve s ciljem da se otvori rasprava o zajedničkoj budućnosti Europske unije.
Zašto HUMS?
Udruga HUMS je neovisni think tank koji interdisciplinarno pristupa kompleksnim društvenim izazovima, a koji determinirajući utječu na suvremene društveno-političke i međunarodne odnose kao i na oblikovanje geopolitičkih i geoekonomskih trendova. HUMS je glas neovisne hrvatske znanstvene i stručne javnosti. Ostvarenjem ovog projekta koji je prvenstveno usmjeren na mlade, potiče ih se na promišljane društvene stvarnosti svojih država, ali i Europske unije kao zajednice naroda utemeljene na zajedničkim vrijednostima i visoko postavljenim političkim idealima. Kroz aktivnosti izlaganja, radionica i webinara, polaznici, a isto tako i šira javnost dobivaju mogućnost sudjelovanja u kreiranju javnih politika Europske unije.
Ciljevi konferencije
– Otvoriti transparentnu javnu raspravu o izazovima s kojima se suočava Europska unija, osobito u vrijeme pandemije COVID-19;
– Uključiti mlade kao i širu javnost u procese donošenja odluka, odnosno, približiti im strukturiran i transparentan proces unutar kojeg mogu izravno utjecati na kreiranje europskih politika;
– Uključiti upravo one građane koji su nepovjerljivi prema europskom projektu kako bi uklonili razloge njihova nepovjerenja, jer se jedino tako mogu oblikovati djelotvorne i odgovorne javne politike koje imaju za cilj dobrobit svih građana;
Tematske radionice/Paneli
– ULOGA EU U SVIJETU
Rasprava treba dati odgovore na neka od ključnih pitanja: može li EU ostvariti zamisao o strateškoj autonomiji te postati relevantan globalni igrač? Kako unaprijediti donošenje odluka o vanjskoj politici na razini EU i kako osigurati njihovu djelotvornu provedbu? Hoće li Strateški kompas biti zadovoljavajuća zamjena za Zajedničku europsku obrambenu i sigurnosnu politiku? Može li EU jamčiti sigurnost svojih građana i svojih granica bez NATO saveza?
– EUROPSKA DEMOKRACIJA
Što su uzroci demokratskog deficita unutar Europske unije i kako ih otkloniti? Je li moguće unaprijediti europsku demokraciju bez revizije Lisabonskih ugovora? Kako postići da središnja tijela EU budu odgovorna izravno građanima, a ne vladama zemalja članica?
– DEMOGRAFSKI IZAZOVI EU
Demografski izazovi imaju izravan utjecaj na društveno-ekonomske i političke sustave nacionalnih država kao i Europske unije koji postaju iznimno ranjivi u okolnostima sniženog nataliteta. Očekivanja rasta broja globalnog stanovništva ne predstavlja tek akademski interes – ovi su podatci ključni za analitičke procjene i razmišljanja o budućnosti ljudskog društva, ali i međunarodnih odnosa. Osobito u kontekstu potencijalnih geopolitičkih napetosti, sukoba i očekivanih migrantskih valova, stoga iznimno značajni za Europsku uniju.
Fenix-magazin/IM
