Još nema odgovora na pitanje tko je u igru ubacio Miroslava Škoru. Tko sve stoji iza projekta izbora Škore za predsjednika države te slijedom toga, tko stoji iza pokušaja smjenjivanja Andreja Plenkovića s dužnosti predsjednika Vlade, piše Branko Barbić.
Kako u prvom krugu izbora Škoro nije dobio dovoljan broj glasova za ulazak u drugi krug, aktivirani su bijes, ogorčenje i frustriranost Škorinih birače pa je neki broj njih ubacio nevažeće listiće, a drugi vjerojatno dao glas za Milanovića ili je ostao doma. Time je omogućena pobjeda SDP-a i SDP-ovih saveznika koje je svatko mogao vidjeti na slavlju Milanovićeve pobjede. Radovali su se toj pobjedi Čačić, Mrak Taritaš, Vesna Pusić, Krešo Beljak, Milorad Pupovac, a vjerojatno najviše Davor Bernardić. Da je pobijedila kandidatkinja HDZ-a, vrlo vjerojatno bi došlo do velikog urušavanja SDP-a i zahtjevom za ostavkom Bernardića.
Politički potencijal
Projekt sa Škorom time nije završen. To su potvrdili u razgovorima za portal Indeks Mate Mijić, voditelj Škorina izbornog stožera, Nikola Grmoja iz Mosta, te pravaš Pero Kovačević. Smatraju da je 456.703 glasova, koje je dobio Škoro na predsjedničkim izborima, ozbiljan politički potencijal za okupljanje na jednoj zajedničkoj listi, pozicioniranoj desno od HDZ-a, a koja bi na budućim parlamentarnim izborima navodno mogao dobiti 15 do 20 mjesta u Saboru.
Budući da je na toj strani puno stražnjica a malo stolica, politički analitičar Žarko Puhovski savjetuje Škori da se ugleda na Račana, pokaže političko strpljenje te ujedni suvereniste, pravaše, mostovce i druge koji bi im se pridružili. Škoro je potvrdio da je već krenuo u pregovore oko izgradnje platforme za parlamentarne izbore.
“Radimo na tome. Osim onih političkih opcija koje su već podržale Škoru na predsjedničkim izborima, poziv je odaslan i svima onima koji su nas prepoznali nakon predsjedničke kampanje”, rekao je Mijić koji je i sam svjestan je da nije lako ponovo predobiti glasače koji su u prvom krugu glas dali Škori. Jer, nije uspio pokušaj zbacivanja Andreja Plenkovića, predsjenika Vlade, oni iz HDZ-a, koji su na tomu radili, ipak neće pristati slijediti Grmoju, Bulja i Petrova te slušati njihove duge dosadne monologe. Sada je nacionalni prioritet odgovorno odraditi težak posao predsjedanja EU-om.
A kako taj konglomerat strančica i pojedinaca ne može računati na pomoć Milanovića, Bernardića, Vesne Pusić, Milorada Pupovca i drugih SDP-ovih ortaka, Škoro i društvo mogu postati neka mala koalicija koju bi netko mogao iskoristiti za stvaranje neke velike ili tripartitne koalicije koja je svoju generalnu probu već imala u vrijeme Karamarka.
Velika koalicija
Kad se prvi put čulo za projekt Velike koalicije kao „izlaz u nuždi“, mnogi su povjerovali da je takva neprincipijelna koalicija (a sve su koalicije po definiciji neprincipijelne), mnogi su povjerovali da je taj projekt skovan na Kaptolu, pri vrhu Katoličke Crkve. Na internetskoj stranici Zagrebačke nadbiskupije bio je poziv čitateljima da pročitaju komentar urednika Glasa Koncila od nedjelje 13.prosinca 2016.
U komentaru mons. Ivan Miklenić po naslovom “Zašto se isključuje velika koalicija?” između ostaloga upozorava na nevjerodostojan govor da birači na izborima nisu dali glas za veliku koaliciju. “Činjenica je da su birači, kao i uvijek, dali glas onomu koga bi željeli na vlasti te ne bi mogli imati ništa protiv toga da onaj komu su dali svoj glas stvarno bude na vlasti: bilo samostalno, bilo u koaliciji, pa bilo i u velikoj koaliciji. Može li itko dokazati da je stajalište protiv velike koalicije stvarno nešto pozitivno i dobro u sadašnjem hrvatskom političkom času?”
Komentar glavnog urednika Glasa koncila u cijelosti prenio portal katoličke aktivistice Željke Markić, narod.hr Vjerojatno su komentar Glasa koncila i potpora tom komentaru portala narod.hr, bili jedan od jakih poticaja Mostu da žestoko pritisne SDP-ovu i HDZ-ovu koaliciju za stvaranje „tripartitne koalicije“.
Tripatitna koalicija
Zašto predvodnici Mosta nisu „tripartitnu koaliciju“ nazvali velikom koalicijom vjerojatno objašnjava zaboravljeno otvoreno pismo Slavka Goldsteina Sanaderu objavljeno u tjedniku Globus od 8.2.2008. pod naslovom „Nacrt velike koalicije HDZ-SDP“. Ugledni intelektualac iznosi premijeru Ivi Sanaderu svoj prijedlog za izbavljanje Hrvatske iz ozbiljne krize u koju je zapala na putu u Europsku uniju“.
S osjećajem za stvarnost, za stvaranje Velike koalicije Slavko Goldstein je ponudio dvije varijante:
Varijanta 1: Velika koalicija
„O toj se ideji prošlog proljeća i ljeta prilično mnogo pisalo i raspravljalo. Predsjednik Mesić definirao je veliku koaliciju kao „izlaz nepoželjnoj nuždi“ koji nam trenutno nije potreban jer takva nužda još nije nastala.
Jesu li vodeći ljudi HDZ-a i SDP-a, za volju zajedničkog europskog cilja, sposobni nadrasti svoje mnogovrsne političke razlike i politički nepoželjne osobne animozitete?“, Goldstein nije siguran. Stoga je ponudio drugu varijantu:
Varijanta 2: Vlada sposobnih
„Ako već nema mnogo nade da bismo mogli dobiti Vladu višestranačkog proeuropskog konsenzusa, možda je bar malo realnije očekivati da bi vodstvo vladajuće stranke moglo sastaviti Vladu sposobnih ljudi. Za takav podvig potrebna je spoznaja nadležnih u HDZ-u da u redovima svoje stranke nemaju dovoljno osoba ministarskog formata.
Ako pođu od takvih pretpostavki, neće im biti suviše teško pridobiti neke ugledne vanstranačke ljude, istaknute stručnjake, da preuzmu vodeće pozicije u nekim od osjetljivih Vladinih resora ili barem vođenje nekog od projekata za pripremu najnužnije reforme.
Uvjeren sam da u vanstranačkim krugovima, proporcionalno, ima takvih osoba više nego unutar politički stranaka“, obrazlaže Goldstein varijantu 2. te dodaje
„Post scriptum:
U domaćem sam tisku u više navrata objavljivao prijedloge za neke važne ili manje važne reforme u našem društvenom i političkom životu. Navikao sam da nijedan od tih prijedloga nije bio odmah prihvaćen, ali neki od njih bili su poticaji za razgovore i razmišljanja iz koji su se katkad, obično mnogo kasnije, rodile i neke realizacije, u raznim transformacijama i bez mojeg učešća… Ovaj sam tekst pisao u tihoj nadi da bi i neke od iznesenih ideja mogle doživjeti sličnu makar i bitno skromniju sudbinu. Ostvariti ih mogu samo ljudi znantno mlađi od mene, svakako i bez mene, pa im želim da budu uspješni i obećavam da se neću javiti sa zahtjevo na autorska prava“.
Autorska prava nije zatražio ni bivši predsjednik Mesić iako je i on 2008. iznio ideju Velike koalicije HDZ-a i SDP-a, a u okolnostima u kojima bi to bio izlaz iz nepoželjne nužde. Politički analitičar Žarko Puhovski sigurno je pročitao Goldsteinovo otvoreno pismo Sanaderu za stvaranje Velike koalicije.
Ne predlaže Veliku koaliciju nego zapravo moguću tripartitnu koaliciju. Svjestan je velikih dubokih temeljnih razlika HDZ-a i SDP-a. Svjestan je i da Škoro ne može razvaliti HDZ ali može možda okupiti konglomerat strančica i istaknutijih pojedinaca koji bi ušao u koaliciju s SDP-ovom koalicijom i/ili HDZ-om.
Niz zakona
Vjerojatno stoga u svom prijedlogu Puhovski ne spominje ni Đapića, makar bio i redizajnirani pravaš. Škoro je već u sučeljavanju izrekao kovanicu „Fašistička Nezavisna Država“ čime se kvalificirao za ulazak u SDP-ovu koaliciju. Sigurno je i nekim Škorinim biračima poznat cijeli niz zakona koje je u skladu s SDP-ovom ideologijom i politikama uvela SDP-ova koalicijska vlada:
U skladu s SDP-ovom ideologijom nametnuti su među ostalim: Zakon o državljanstvu, Zakon o strancima, Zakon o azilu, Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski državni sabor.Zakon o registru birača, Zakon o prebivalištu, Zakon o osobnoj iskaznici, Izmjene Zakona o dohotku u koji je SDP-ova koalicija unijela odredbu oporezivanja mirovina rezidenata ostvarenih u inozemstvu. Ta odredba pogađa povratnike iz zemalja s kojima Hrvatska nema ugovore o socijalnom osiguranju.
Za koaliranje s HDZ-om Škoro ne smije ni pomisliti jer bi ga odbacili njegovi ostrašćeni birači koji na na porazu Kolinde Grabar Kitarović željeli srušiti Plenkovića.
Što će HDZ sve poduzeti prije parlamentarnih izbora, ne znam ali će u svakom slučaju morati aktivirati svoje temeljne organizacije jer su mnogi u tim organizacijama,vjerojatno više iz tromosti nego iz uvjerenja, povjerovali da će biti dosta opća velika potpora reizboru predsjednice i njenoj vidljivosti u medijima.
Fenix-magazin/SIM/ Branko Barbić
Želite li čitati zanimljive priče o Hrvatima u iseljeništvu i u tiskanom izdanju Fenix Magazina, možete se pretplatiti:
putem e-maila: revelin.media@gmail.com
telefonom: +49 (0) 69 34 878 1400
faksom: +49 (0) 69 34 878 1409
ili putem linka ONLINE PRETPLATA
