Za Hrvate nimalo dobro ne izgleda ovogodišnje obilježavanje godišnjice Daytonskog sporazuma. U isto vrijeme kad se prisjećamo potpisivanja Mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH, u SAD-u se događa promjena administracije.
Nema neke velike razlike u tome kako američki demokrati ili republikanci gledaju na ono što se događa u BiH. Nitko na američkom kontinentu to ne razumije i oni bi, baš kao što to svuda po svijetu rade, nametnuli svoje metode i ideje.
U ovom slučaju to je kopiranje demokratskih dostignuća američke građanske demokracije. Pritom ne razmišljaju previše o tradicijskim i kulturološkim zaprekama zbog kojih je to praktično nemoguće. Oni o tome ne žele učiti, jer u njihovom mentalnom sklopu je da svijet mora učiti od njih. I tu završava svaki pokušaj dijaloga s najvećom svjetskom silom o rješavanju problema na području BiH.
Trenutna situacija je još i gora jer je baš u vrijeme državne tajnice Hillary Clinton bila najagresivnija politika pokušaja nametanja unitarnog, građanskog uređenja BiH kao države. To najviše šteti onima koji su najmalobrojniji, odnosno Hrvatima. Gospođa Clinton nikad nije razumjela što znači pripadnost naciji, a njezini današnji nasljednici, ako je suditi po onome što govore o BiH, samo nastavljaju tamo gdje je ona stala.
Ovih dana se u predvorju Bijele kuće, gdje na useljenje čeka Joe Biden, opet čuju priče o građanskom ustroju BiH.
Hrvatska je preslaba da bi se suprotstavljala SAD-u
Istovremeno svoje igre oko BiH igraju Rusija i Turska. Ni to što oni rade ne ide u prilog Hrvatima, narodu koji nema čak ni svojeg predstavnika u Predsjedništvu BiH. Kad se analizira sve što je zadnjih dana rečeno o BiH, treba se s pravom zapitati mogu li Hrvati opstati u toj državi? Jednako je važno i pitanje može li Hrvatska opstati bez Hrvata u susjednoj državi?
Vrijeme će u toj političkoj igri koja predstoji Hrvatima biti ključni faktor. Iseljavanje će biti teško zaustaviti. Hrvata je sve manje. U Washingtonu su se ovih dana mogle čuti jasne poruke kako treba spriječiti Hrvatsku da se petlja u unutarnje stvari BiH. Netko tamo kao da je zaboravio sadržaj Daytonskog sporazuma.
Naravno, Hrvatska je preslaba da bi se suprotstavljala SAD-u. Međutim, Europska unija nije. To je i odgovor na pitanje kako rješavati aktualnu političku zavrzlamu u susjednoj državi. Hrvatska vanjska politika mora naći način da zainteresira Europsku uniju na značajniji angažman koji mora završiti širenjem granica Unije na granice BiH. Onog trenutka kad BiH bude dio Europske unije bit će završene sve geostrateške igrice oko te države koje sad najviše idu na štetu Hrvatima.
Fenix-magazin/MD/Ante Gugo
