Kome je u interesu zataškavanje stvarnog broja Hrvata iseljenih u Njemačku?

Nakon što je njemačka Savezna vlada ukinula mjere ograničenja radnih dozvola za hrvatske državljane, a neposredno prije toga njemačka ministrica rada Andrea Nahles, na stranicama svog ministarstva objavila podatak o čak 93.000 Hrvata i Hrvatica koji su u posljednje dvije godine došli u Njemačku, svjedoci smo hrvatskih pokušaja poricanja tih javno iznesenih podataka.

Pojedinci i mediji bliski Milanovićevoj vladi pritom iskrivljuju ministričinu izjavu objavljujući podatak kako toliki broj Hrvata u Njemačkoj ima radnu dozvolu i socijalno su osigurani. Pritom izostavljaju ono najbitnije iz izjave ministrice Nahlas kako se brojka o 93 tisuće Hrvata odnosi na zadnje dvije godine. Neki portali čak idu toliko daleko da ministričine službene podatke prikazuju netočnim. Svoje tvrdnje potkrjepljuju neralevantnim izjavama pojedinaca koji se prave veći stručnjaci i znalci od njemačke ministrice rada i koji njenu brojku sada žele prikazati kao sveukupnu brojku hrvatskih radnika u Njemačkoj.

U cilju informiranja javnosti, evo prevedenog dijela izjave ministrice Andree Nahles koja je prenesena na stranicama njenog ministarstva:

-Raduje me što sa današnjom odlukom također i građanima i građankama Hrvatske potpuna sloboda kretanja kao posloprimca u Njemačkoj postaje moguća. Pravo slobodnog rada i gospodarskog djelovanja u nekoj drugoj zemlji članici Europske zajednice je jedna prednost neprocjenjive vrijednosti članstva Europske zajednice. Zahvaljujući olakšicama pri pristupanju tržištu rada, koje smo već zadnje dvije godine primijenjivali, danas je već 93.000 Hrvatica i Hrvata u Njemačkoj zaposleno uz obavezno socijalno osiguranje, kao npr. u zdravstvu i socijalnim djelatnostima ili u prerađivačkom sektoru. To je Europa koja živi! A sa obaveznom minimalnom plaćom možemo konačno spriječiti dumping plaća u slobodnom kretanju posloprimaca, stoji između ostalog u izjavi ministrice Nahles koju je objavila samo nekoliko sati prije donošenja odluke o ukidanju ograničenja radnih dozvola.

Nakon ministričine izjave, koju je ponovila i u Bundestagu gdje je odgovarala na pitanja njemačkih zastupnika te istaknula kako nitko od novopridošlih Hrvata u zadnje dvije godine nije pao na teret njemačke države, pojedini hrvatski mediji su iskrivili ministričinu izjavu ili su je označili senzacionalističkom. Napisali su da je ministrica rekla kako se izrečeni broj od 93 tisuće odnosi na sve „zaposlene Hrvate u Njemačkoj koji imaju obavezno socijalno osiguranje”. A to je tek nemoguće, jer se godinama spominje podatak kako u Njemačkoj živi i radi više od 300 tisuća hrvatskih državljana od kojih njih više od dvije stotine tisuća ostvaruje radna i socijalna prava. U tu brojku, što je i normalno, nisu uračunati oni Hrvati koji su uzeli njemačko državljanstvo.

Da njemačka ministrica rada nije prenapuhala brojku od 93 tisuće hrvatskih građana koji su u zadnje dvije godine regulirali boravak i počeli raditi (vjerojatno među njima ima i članova treće generacije Hrvata koji su po po završetku školovanja počeli raditi, op.a.) govore i raniji podaci koje je iznosio i Deutsche Wellea. Tako je DW pisao kako je u Njemačku u prvih šest mjeseci 2014. uselila 21 tisuća Hrvata ili 202 posto više u odnosu na prvih šest mjeseci 2013. godine. Među njima je bio natprosječno visok postotak useljenika muškog spola, njih čak 72,4 posto.

Slične podatke o povećanom useljavanju Hrvata u 2014. godini iznosila je i Crkva u Hrvata čiji biskupi su govorili o više od 40 tisuća onih koji su otišli u Njemačku. Primjerice, samo je Hrvatska katolička župa u Frankfurtu evidentirala novih 2 954 Hrvata katolika. Brojku od 53.000 Hrvata koji su u zadnje dvije godine doselili u Njemačku prije nekoliko mjeseci iznosio je i međunarodni tajnik HDZ-a dr Miro Kovač koji je bio pet godina hrvatski veleposlanik u Berlinu.

Nova brojka koja govori o 93.000 Hrvata koji su u zadnje dvije godine našli posao u Njemačkoj iznenadila je mnoge. Neke je i šokirala do te mjere kako je ne žele priznati ni po koju cijenu. Zašto? Zato što pokazuje nebrigu i neosjetljivost službenog Zagreba prema nezaposlenima u domovini, jednako kao što se iskaže nebriga i prema Hrvatima u BiH. Budući gotovo svi Hrvati u BiH imaju hrvatsko državljanstvo, jednako kao i dio Bošnjaka čiji su se roditelji ranije izjašnjavali kao Hrvati, zasigurno su i oni našli svoje mjesto u ministričinoj brojci o novih 93 tisuće Hrvata u Njemačkoj.

Za one koji još uvijek sumnjaju u točnost ministričina podatka navedimo kako je nedavno istraživanje Eurostata došlo do podatka kako je kako je putem doznaka iz inozemstva u domovinu samo u prošloj godini stiglo 1,590 milijardi a godinu dana ranije 1,450 milijardi eura. Najveći broj doznaka upućen je iz Njemačke, koja ima i najveću hrvatsku iseljeničku zajednicu. Je li to možda razlog zašto hrvatska Vlada šuti na novi val iseljevanja? Neki na njega gledaju kao na dobit za hrvatsko gospodarstvo. Ne moraju tim ljudima osigurati posao, riješili su ih se sa zavoda za zapošljavanje (gdje su ih koštali novaca),… a ovi će im putem doznaka povećati prihod i samim time ojačati i kupovnu moć građana koji su ostali.

Kod spominjanja doznaka iz inozemstva, vratimo se na trenutak raspravi u njemačkom Bundestagu, koju nam je prenio i zastupnik Josip Juratović. Kao i drugim hrvatskim medijima, Juratović je i za Fenix potvrdio kako je ministrica rada Andrea Nahles i u Bundestagu isticala podatak o 93 tisuće Hrvata koji su u posljednje dvije godine dobili radnu i boravišnu dozvolu u Njemačkoj. Juratović nam je prenio i dio iz rasprave te pitanja koja su zastupnici postavljali ministrici koja se zalagala za ukidanje svih ograničenja za hrvatske radnike. Tražeći od zastupnika izglasavanje spomenutog zakona, ministrica je, prema Juratovićevim riječima, iznijela kako njemačko gospodarstvo treba radnike na polju građevine, zdravstva i njege te ugostiteljstva, u čemu su se Hrvati već iskazali. Pritom je iznijela podatak kako su u zadnje dvije godine doznake iz Njemačke u Hrvatsku povećane za oko 700 milijuna eura. Tu brojku ministrica Nalis je pripisala novopridošlim Hrvatima.

Ako se uzme u obzir da hrvatski građani koji su došli u Njemačku nisu više na burzi rada u Hrvatskoj te da godišnje šalju oko 700 milijuna eura u HR onda je to ogromno olakšanje i za Hrvatsku i time za obje strane svakako pozitivna situacija. No međutim nama je bitno i to da se hrvatska privreda što prije razvije i da ta radna snaga dobije u svojoj zemlji perspektivu jer ne vidimo veliku korist ako kroz takozvani Brain drain izvučemo kvalificiranu radnu snagu koja će poslije nedostajati jačanju hrvatskom gospodarstvu. Mi nadamo da će se hrvatska privreda uskoro oporaviti i da će se pojedinci moći ponovo vratiti kući i svojim iskustvom stečenim u Njemačkoj graditi svoju zemlju. Onda je to i dugoročno pozitivno za sve nas, obrazložio je njemački stav njemački zastupnik hrvatskih korijena Josip Juratović. On je dodao kako nakon prvog vala koji je već zahvatio Hrvatsku Nijemci u idućim godinama očekuju smanjeni trend dolaska hrvatskih radnika koji neće prelaziti više od 10 tisuća ljudi godišnje.

Pogledajte drugo

NOVOST ZA UČENIKE U BAVARSKOJ: Prvih nekoliko tjedana nakon ljetnih praznika učenici će morati nositi maske u učionici

Nakon ljetnih praznika, bavarski školarci morat će prvih nekoliko tjedana ponovno nositi zaštitnu masku dok …