„Od 1994. godine u BiH iz velike nacionalne tragedije s elementima melodrame, prošli smo političke farse kroz desetljeća koja su slijedila, a danas smo se pretvorili u trash sitcom“, kazao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne dramaturg Dragan Komadina.
Objasnio je kako se ponavlja debeli politički trash jer političke elite čine sve da politiku ismiju i parodiraju, odnosno parodiraju sami sebe. „Mislim da smo zaglibili u jednom debelom trashu i tko zna koja epizoda ovoga sitcoma se nastavlja. Ne vidim nekog izlaza da ćemo se žanrovski trgnuti“, kazao je Komadina i dodao kako je takav žanr uvijek zahvalan za nove tekstove ili kazališne predstave.
Komadina je radio na uspješnoj predstavi „Identitluk“ prema zbirci eseja francusko-libanonskoga spisatelja Amina Maaloufa „U ime identiteta“, a koprodukcijski projekt je Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, Narodnog pozorišta Mostar i Studija za izvedbene umjetnosti Mostar. Upitan što je ovo što danas živimo u BiH i šire kazao je da je to identitluk. „To je hiperinflacija identiteta. Kroz predstavu stvar možemo malo relaksirati.“
Istaknuo je kako ni svjetski kontekst ne potiče na relaksaciju nego vraća unazad posebno kada se pogleda Ukrajina, Izrael i Gaza. „Vidimo da su stvari retrogradne, a nama se od 90-ih događaju retrogradni procesi tako da smo u stalnoj mentalnoj, intelektualnoj pa i kulturnoj regresiji i onda se ovakvom vrstom predstava pokušavamo duboko i iskreno smijati“, poručio je Komadina.
Rekao je kako bi velika dvorana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru trebala biti gotova do 2027. godine. „Ja se nadam i iskreno bih volio da se to ispoštuje. Ponosan sam što je to prva namjenska zgrada koja će se podignuti na području bivše Jugoslavije. Postoje neki prostori koji su prenamijenjeni za izvođenje, ali to je nešto drugo“, kazao je Komadina i dodao kako će nakon Skoplja i Zenice u bivšoj Jugoslaviji ovo biti najmlađa zgrada projektirana za kazališnu umjetnost, a ona spaja, veže i otvara. Istaknuo je kako mu je nepojmljivo da se pokušala zaustaviti izgradnja HNK.
Komadina je redatelj filma „HŠK Zrinjski – Priča o ponosu“ te je objasnio kako je film priča o povijesti jednog nogometnog kluba, nastanka, razvoja, zabrane i njegove ponovne obnove te da je istodobno i priča o povijesti Mostara, povijesti i razvoju sporta u Mostaru u prvoj polovici 20. stoljeća.
Kazao je kako film završava s 1992. godinom, a na tu ideju je došao nakon što je vidio koliko ima snimljenoga materijala. „Otvorilo mi se da treba početi s 2005. godinom, pa s Lukom Modrićem i onda se vratiti u prošlost. Za sve nakon 92. godine postoje filmovi, današnje titule su obrađene, materijali su dostupni i nisu ekskluziva“, kazao je Komadina i otkrio kako film završava efektnim video-materijalom kako bi se podsjetili titula.
Za potrebe snimanja filma razgovarao je s Lukom Modrićem i kazao kako je ne samo tiha i skromna osoba nego je pravi profesionalac i jednostavan. „Nema glumljenja veličine. Nije nas ničim uvjetovao u smislu da mu ne postavljamo neka pitanja, bio je otvoren za suradnju.“ Komadina je kazao kako Modrić nikada ne zaboravlja Mostar ni Zrinjski te da je sve dokumentirano u filmu za neke nove generacije.
Objasnio je kako je ideja za film krenula kada je razgovarao s producentom Nevenom Jerkićem čiji je djed Dragutin Turkalj bio direktor Zrinjskog prije Drugog svjetskog rata te mu je htio na neki način pokloniti ovaj film. Istaknuo je kako su na filmu radili i neumorni istraživači Zrinjskog Josip
Marinović i Nino Rotim te pomoćnik redatelja Zdravko Terkeš i montažer Slavko Lasić.
U emisiji su ekskluzivno po prvi put na televiziji emitirani dijelovi dokumentarnog filma „HŠK Zrinjski – Priča o ponosu“.
Fenix-magazin/MMD/RTVHB
