Tijekom ljetnih mjeseci u Hrvatsku iz iseljeništva navraća veliki broj „radnika na privremenom radu“ u europskim zemljama i iseljenika iz Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda. Pored vedrijih dojmova o Hrvatskoj, mnogi imaju cijelih niz prigovora na mnogo toga što su čuli ili doživjeli u domovini. Nerijetko su ti prigovori jako žestoki, pretjerani i neutemeljeni. Mnogi su uvjereni da su o svemu sasvim dovoljno i na vrijeme informirani jer, kako mi reče Hrvat iz Australije, svakodnevno „guglaju“.
Puzajuća zamjena stanovništva
Veliki broj novina i portala, dodatno dezinformira hrvatsku javnost u Hrvatskoj i Hrvate izvan domovine. Na dnevni red se stavljaju prividno jako važna pitanja oko kojih se vode dugotrajne strastvene rasprave dok zainteresirane skupine cijeloj naciji nameću svoje zakone i pravila. Tek su nedavno Hrvati izvan RH postali svjesni loših odredbi Zakona o prebivalištu. Čini se da nitko u iseljeništvu nije primijetio da je na dnevnom redu Hrvatskog sabora bio raspravljan Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o azilu. Kao da nitko nije primijetio da se to tiče i iseljeništva koje se povećava novim iseljenicima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok u sve prazniju Hrvatsku dolazi sve više stranaca kojima Hrvatska nije tek zemlja prolaza nego zemlja gdje žele ostati. Ne primjećuje se puzajuća zamjena stanovništva na štetu pripadnika ne samo matičnog naroda nego i tradicionalnih manjina koje to još uvijek ne primjećuju.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o azilu usvojen je 22.11.2013. s 90 glasova od 151-og zastupnika koliko ih je sada u Hrvatskom saboru. Zakon nije bio u javnoj raspravi ili točnije, predlagatelj je obavio savjetovanje s nekim organizacijama pa su „nevladine udruge“ dok su drugi guglali, uspjele nametnuti svoje definicije i proširiti prava azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom.
Nezapažena rasprava o Zakonu o porezu na dohodak
U hrvatskom iseljeništvu, izgleda, nezapaženo je prošla i rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Bilo je istina punog reakcija na oporezivanje mirovina povratnika koji su svoje mirovine zarađene u inozemstvu prenijeli u Hrvatsku, u prijedlogu tog zakona ta odredba se nalazi u članku 14 u točki 5. – „mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu“. U ime Kluba zastupnika HDZ-a amandman na taj prijedlog zakona potpisao je Ivan Šuker, bivši ministar financija, sada predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Temeljito obrazloženim amandmanom zatražio je da se ta točka u članu 14. briše. Budući da u Odboru za Hrvate izvan Republike Hrvatske većinu ima vladajuća koalicije, Šuker nije mogao taj amandman podnijeti u ime tog odbora te je stoga amandmana podnio u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Međutim, vladajuća koalicija je imala dosta ruku pa je taj amandman odbacila.
Dopisno glasovanje ne bi vratilo pravo glasa
Nadalje, pitanje dopisnog glasovanja hrvatskih iseljenika, koje se forsira od nekih iseljeničkih udruga, nije toliko važno. Izgleda da su i u HDZ-u shvatili da dopisno glasovanje ne bi hrvatskom iseljeništvu vratilo jednako pravo glasa bez izmjene Ustava. Stoga je HDZ Radnoj skupini za izradu prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske predložio izmjene kako bi glas birača koji ima prebivalište izvan RH imao bi jednaku težinu ili vrijednost kao glas birača koji ima prebivalište u RH u izborima za Hrvatski sabor, predsjednika države, Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu.
Ucjenom bivše oporbe a sada vladajuće koalicije, na koju su Jadranka Kosor i njeni pregovarači pristali tijekom zadnjih izmjena Ustava, hrvatski državljani s prebivalištem izvan RH, mogu dobiti ni manje ni više od 3 zastupnika. Izašlo ih 200 ili 200 000, dobivaju 3 zastupnika. Rezultat takve odredbe bilo je tek nešto više od 17 000 biračka u BiH koji su sudjelovali na izborima za Hrvatski sabor, u SAD-u tek 1000. Vjerojatno bi ih bilo i manje da je bilo uvedeno dopisno glasovanje. Velika većina ljudi mrzi dopisivanje. A čemu bi se dopisivali ako je konačni rezultat neovisan o broju birača koji sudjeluju na izborima?
Branimir Pecirep
