Prašina je stalni neželjeni gost u svakom kućanstvu, ali koliko često je zaista trebamo uklanjati? Odgovor ovisi o brojnim čimbenicima, poput broja ukućana, djece, kućnih ljubimaca i čak kvalitete zraka u prostoru.
Što je zapravo prašina?
Prašina se sastoji od raznih sitnih čestica koje ulaze u dom kroz otvorene prozore, vrata ili se unose odjećom. U njenom sastavu nalaze se mrtve stanice kože, kosa, pelud, pijesak, čađa, ali i izmet grinja – nevidljivih organizama koji mogu izazvati ozbiljne alergije.
Zašto je redovito brisanje prašine važno?
Debeli slojevi prašine ne samo da izgledaju neuredno, već mogu biti opasni za zdravlje, osobito za alergičare i astmatičare. Udisanje sitnih čestica može izazvati iritacije dišnog sustava, pogoršati simptome astme te povećati rizik od infekcija.
Koliko često treba brisati prašinu?
Opća preporuka je brisati prašinu barem jednom tjedno, no taj se ritam treba prilagoditi svakom kućanstvu. U kućama s alergičarima, djecom ili kućnim ljubimcima, preporučuje se brisanje prašine dva puta tjedno.
Ako u prostoru boravi više ljudi (npr. studentski stanovi ili veće obitelji), potrebno je i češće čišćenje.
Ključno je redovito promatrati nakupljanje prašine u svom prostoru i razviti realnu i održivu rutinu čišćenja.
Najčešće greške kod brisanja prašine:
Brisanje s previše mokrom krpom, upotreba suhe krpe koja samo raznosi prašinu
Čišćenje bez pravilnog redoslijeda (npr. odozdo prema gore)
Pogrešan odabir materijala (npr. papirnate maramice)
Rijetko brisanje prašine
Kako pravilno brisati prašinu?
Koristite blago vlažnu krpu ili antistatičke alate poput mikrovlakana ili perjanih prašinara.
Počnite odozgo prema dolje, od svjetiljki i polica do podova.
Ne zaboravite ni biljke, zavjese i tepihe, i one skupljaju prašinu.
Prostor prozračujte nekoliko minuta dnevno s potpuno otvorenim prozorima, umjesto da ih ostavljate na kipu, čime smanjujete unos prašine izvana.
Pratite vlažnost zraka, osobito zimi, kada su prostori suhi, a čestice lakše lebde zrakom.
Koliko se brzo nakupi prašina nakon brisanja?
U prosjeku, dnevno se na površinama nakupi oko 6 mg prašine po kvadratnom metru.
Je li bolje brisati prašinu suho ili mokro?
Najbolje je koristiti blago vlažnu krpu, previše vode razmazuje prljavštinu, a suha krpa samo podiže čestice u zrak.
Što se događa ako nikad ne brišemo prašinu?
Nakupljaju se grinje, bakterije i drugi štetni mikroorganizmi koji mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Može li prašina uzrokovati bolest?
Da. Prašina može iritirati dišne putove i izazvati alergijske reakcije, pa čak i pogoršati astmu.
Fenix-magazin/MD
