Kada se svaki mjesec borite sa troškovima za stanarinu, hranu kao i nepredviđenim troškovima, stres brzo utječe na vaše raspoloženje i osjećaj sreće. Financijska sigurnost, s druge strane, otklanja jednu ili dvije brige.
Veća plaća vam može omogućiti ugodan odmor ili dva, ali često je povezana s više posla ili odgovornosti i manje slobodnog vremena, što može u određenoj mjeri smanjiti vašu sreću. Od određenog praga, bruto prihoda sreće, kako ga naziva Antenne.de, više ne osjećamo nikakvu dodatnu sreću sa svakim dodatnim povećanjem plaće.
Prema studiji Smoney.com, njemački prihod za sreću iznosi 81.956 dolara bruto godišnje, odnosno oko 79.600 eura. Budući da je prosječna bruto plaća u Saveznoj Republici nešto manja od 51.900 eura, razlika između te dvije vrijednosti nije tako velika, pogotovo kada se usporedi s drugim zemljama.
Koliko treba zaraditi da budeš sretan? Njemačka u globalnoj usporedbi
Raspon međunarodnih sretnih prihoda kreće se od protuvrijednosti od 8.400 eura u Sierra Leoneu do oko 232.800 eura u Iranu. Većina ljudi u Sierra Leoneu mora živjeti s manje od dva eura dnevno, tako da je razlika između prosječnog i sretnog prihoda velika.
Čak i za veliku većinu Iranaca, prag maksimalne sreće teško se može doseći. U Njemačkoj je to, na temelju prosjeka stanovništva, puno realnije. Na nekim poslovima možete posebno dobro zaraditi u Saveznoj Republici.
Njemačka plaća sreće u europskoj usporedbi
U srednjoj Europi bruto dohodak od sreće ne razlikuje se značajno od njemačke vrijednosti. Odskače jedino Švicarska – što nije iznenađujuće – s protuvrijednošću od 112.400 eura, što ide ruku pod ruku s većim prosječnim primanjima koja, prema Grenzgaengerdienst.de, iznose 83.300 eura.
Suprotno se vidi u istočnoj Europi. U Poljskoj (cca. 21.200 eura) i Srbiji (cca. 19.300 eura) postoji sreća uz nisku cijenu, ali i manje plaće, dok je na sjeveru s visokim primanjima u zemljama poput Danske (cca. 93.800 eura) i Islanda (cca. .108 700 eura). Norveška je čak u prvih pet s oko 114.300 eura.
Novac sam po sebi ne osigurava sreću
Kako profesor psihologije i pomoćni direktor Harvardske studije o razvoju odraslih Marc Schulz sažima, novac nam ne može kupiti sreću, ali je alat koji može pružiti sigurnost i kontrolu nad životom. Nadalje naglašava da se “život sastoji od naših veza s drugima.
Naši su odnosi ono što nas čini sretnima.” Iz tog razloga, Schulz vidi ugodnu radnu atmosferu na poslu i dobar odnos s kolegama kao ključne, jer su “ti odnosi važni za vaše blagostanje jer s njima provodite toliko vremena”.
Fenix-magazin/DP/MMD
