Cijene nafte poskočile su u četvrtak na međunarodnom tržištu na 105 dolara nakon ruskog napada na Ukrajinu koji je potaknuo zabrinutost za opskrbu zbog mogućih kazni ruskoj nafti.
Cijena barela nafte na londonskom je tržištu poskočila 8,15 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 104,99 dolara, a nakratko je dotaknula i 105,79 dolara.
Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 7,33 dolara višoj cijeni, od 99,43 dolara.
Rusija je krenula u invaziju na Ukrajinu kopnom, zrakom i morem, u najvećem napadu jedne europske države na drugu od Drugog svjetskog rata.
Sjedinjene Države i Europa najavili su Rusiji najoštrije sankcije.
“Budu li sankcije obuhvatile platne transakcije, ruske banke, a možda i osiguranje ruskih pošiljki nafte i plina, ne mogu se isključiti prekidi u opskrbi”, rekao je analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch.
Najmanje tri velika kupca ruske nafte u četvrtak nisu uspjela dobiti jamstva zapadnih banaka za kupnju, rekli su izvori za Reuters.
“Rusija je treći po veličini proizvođač i drugi po veličini izvoznik nafte u svijetu. S obzirom na niske zalihe i sve manje neiskorištene kapacitete, tržište nafte ne može si priuštiti velike poremećaje u opskrbi”, rekao je Giovanni Staunovo iz UBS-a.
“Zabrinutost za opskrbu mogla bi potaknuti i gomilanje naftnih zaliha, što podupire cijene”, dodao je Staunovo.
Rusija je i najveći opskrbljivač Europe prirodnim plinom, s udjelom u opskrbi od 35 posto.
Britanski premijer Boris Johnson obećao je da će zajedno sa saveznicima sastaviti veliki paket gospodarskih sankcija Rusiji, dodavši i da Zapad mora dokončati ovisnost o ruskoj nafti i plinu.
Kina je pak upozorila na utjecaj napetosti na stabilnost energetskog tržišta.
“Sve istinski odgovorne zemlje trebale bi poduzeti odgovorne korake kako bi zajednički sačuvale globalnu energetsku sigurnost”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova.
Globalna opskrba naftom tijesna je zbog snažnog oporavka potražnje nakon pandemijske krize.
Tako su cijene barela u ugovorima s rokovima isporuke u sljedećem mjesecu više za čak 11,55 dolara nego u ugovorima s rokovima isporuke u drugoj polovini godine.
Analitičari drže da će se cijena u Londonu vjerojatno zadržati iznad razine od 100 dolara sve dok Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) američke kompanije koje naftu vade iz škriljaca ili, primjerice, Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.
SAD i Iran neizravno pregovaraju u Beču o oživljavanju nuklearnog programa iz 2015., a dogovor bi mogao rezultirati ukidanjem sankcija na prodaju iranske nafte.
Visoki iranski sigurnosni dužnosnik Ali Shamkhani rekao je u četvrtak na Twitteru da bi nakon značajnog napretka u pregovorima mogli postići dobar nuklearni sporazum sa zapadnim silama.
Analitičari upozoravaju i na inflatorni pritisak na svjetsko gospodarstvo koji stvara cijena barela od 100 dolara, posebno u Aziji, budući da ta regija većinu svojih energetskih potreba podmiruje uvozom.
“Ahilova peta Azije i dalje je njezina golema potreba za uvozom energije, a snažan rast cijena nafte zasigurno će joj u nadolazećoj godini otkinuti značajan dio prihoda i rasta”, rekao je Frederic Neumann iz HSBC-a.
OPEC je odvojeno objavio da je barel košarice nafte njegovih članica u srijedu stajao 97,94 dolara, što znači da je poskupio 3,64 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.
Fenix-magazin/MMD/Hina
