Europske zemlje u utorak bi trebale iskazati spremnost na pravno obvezujuće sigurnosne garancije Ukrajini, a SAD na „ključnu ulogu” u njihovoj provedbi te na intervenciju u slučaju novog napada, stoji u nacrtu zajedničke deklaracije sa sastanka ‘koalicije voljnih’ u Parizu.
‘Koalicija voljnih’, neformalna skupina tako nazvana zbog iskazane spremnosti njezinih članica da garantiraju sigurnost Ukrajine nakon prekida vatre s Rusijom, u utorak se sastala u Elizejskoj palači pod domaćinstvom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Na sastanku sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković, a SAD u Parizu predstavljaju Steve Witkoff, izaslanik Washingtona za pregovore s Moskvom, i Jared Kushner, zet američkog predsjednika i jedan od pregovarača o miru u Ukrajini.
Nacrt deklaracije koalicije i SAD-a pokazuje da će europski čelnici proglasiti kako su spremni pružiti „pravno obvezujuća” sigurnosna jamstva Kijevu, što uključuje i međunarodne snage „potpomognute” američkim sredstvima.
U nacrtu se naglašava da je sposobnost Ukrajine da se obrani ključna za osiguranje budućnosti ukrajinske i kolektivne euroatlantske sigurnosti, a da su članovi koalicije i SAD „spremni igrati ključnu i blisko koordiniranu ulogu u sigurnosnim garancijama”.
U dokumentu se predviđa pokretanje „dugoročnog i pouzdanog” mehanizma praćenja provedbe primirja kojim će predsjedati SAD uz „međunarodno sudjelovanje”.
Koalicija je „uz podršku SAD-a” dogovorila nastavak vojne pomoći i naoružanja Ukrajine kao „prve linije obrane i odvraćanja”.
To će, između ostalog, uključivati pakete vojne pomoći, podršku Ukrajini u financiranju njezinih oružanih snaga te omogućavanje pristupa zalihama naoružanja u slučaju budućih oružanih sukoba.
Mirovne snage u Ukrajini trebale bi biti predvođene Europljanima, a SAD će doprinijeti obavještajnim podacima i logistikom, pa i oružanim snagama u slučaju napada.
Europski čelnici, među njima i premijer Plenković, okupili su se u francuskoj prijestolnici u tjednu nakon što su Sjedinjene Države vojnom intervencijom u Venezueli uhvatile njezinog čelnika Nicolasa Madura. Nakon te akcije ponovno se aktualiziralo i pitanje američkog posezanja za Grenlandom, autonomnim otokom koji je dio Danske.
U vrijeme dok su čelnici još stizali u Elizejsku palaču Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska zajedničkim priopćenjem su poručile da Grenland „pripada njegovim stanovnicima” te samo Kopenhagen i Nuuk mogu odlučivati o njegovoj sudbini.
Fenix-magazin/IK/Hina
