Europska komisija objavila je u srijedu Komunikaciju o „Putu prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru”, kojom ocrtava ključne elemente u dizajnu novog dugoročnog proračuna EU i službeno započinje njegovo oblikovanje.
Kao koordinator europskih pučana za proračunske politike, zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) je pozdravljajući donošenje Komunikacije rekao da je riječ o početku složenog procesa pregovora o budućnosti europskih financija nakon 2027. „Pred nama su teški odabiri koji će morati osigurati ravnotežu između ključnih prioriteta – od obrane i sigurnosti preko znanosti i inovacija do ravnomjernog razvoja cijele Europe. Sve to, uz nužno pojednostavljivanje procedura za korisnike i imperativ financijske održivosti. Pregovori o investicijskim prioritetima bit će ključni test sposobnosti Europe da odgovori na rastuće geopolitičke i gospodarske izazove jer odluke koje ćemo donijeti nisu samo brojke na papiru nego su pitanje europske sigurnosti i globalne konkurentnosti koje će se odraziti na živote svih Europljana“.
Komunikacija Komisije predviđa da će samo za otplatu glavnice i kamata duga instrumenta EU sljedeće generacije od 2028. biti potrebno 25-30 milijardi eura u godišnjem proračunu EU, zbog čega je nužna reforma vlastitih sredstava oko čega još ne postoji suglasje između država članica. Naglašava se da status quo nije opcija ako se žele postići strateški politički ciljevi, a Komisija predviđa i uvođenje posebnog plana za svaku zemlju s ključnim reformama i ulaganjima. Pokreće se i proces javnih konzultacija kako bi u proces što uključeniji bili i europski građani.
Voditelj hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu Karlo Ressler istaknuo je da su za Hrvatsku europska sredstva više od financijskog instrumenta budući da godinama predstavljaju veliku većinu javnih ulaganja. „Europska sredstva omogućila su modernizaciju zemlje, ulaganja u infrastrukturu, gospodarski rast, obnovu škola, vrtića i knjižnica. Ključno je strateški iskoristiti svaki euro na raspolaganju, a sada i aktivno oblikovati zajednički europski okvir kako bi i nakon 2027. adekvatno odgovarao na razvojne potrebe Hrvatske i Europe. To jasno predvodi hrvatska Vlada, a svakako uključuje i lokalne i regionalne vlasti koje razumiju potrebe svojih gradova, općina i županija“.
Europski parlament svoje izvješće o sljedećem dugoročnom proračunu EU priprema za plenarnu sjednicu u svibnju, nakon čega je Komisija za srpanj najavila prvi prijedlog za sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO). Najsloženiji politički pregovori očekuju se među državama članicama, a nova konstelacija Europskog parlamenta znači da će biti teže nego ranije postići većinu svih zastupnika koja je potrebna kod glasovanja o VFO-u.
Fenix-magazin/MD/
