Na poziv Njemačkog sindikata Rheinhessen (DGB-Region Rheinhessen), predsjednica Hrvatske kulturne zajednice u Mainzu Katica Vraneša, u ponedjeljak 1. svibnja, održala je govor pred stotinama građana okupljenim na Liebfrauenplatzu u Mainzu.
Skup se održao pod motom „Europa. Jetzt aber richtig!“ ( „Europa. Ali sada pravo“) , a Vraneša je govorila o Europi i prijateljstvu gradova Mainza i Zagreba koje traje pet desetljeća.
Kazala je kako Europu vidi kao zajednicu mirnog suživota ljudi iz različitih zemalja, religija, jezika i kultura, a prijateljstvo gradova Mainza i Zagreba je bilo i ostalo „Eine Herzenssache“ “( stvar srca), kako ga je još prije pet desetljeća nazvao tadašnji gradonačelnik Mainza i suosnivač partnerstva dvaju gradova, Jockel Fuchs.
– Rođena sam i odrasla u gradu Zagrebu. Sa samo 19 godina sam došla u Mainz gdje sam zasnovala obitelj i provela radni vijek. U oba grada se osjećam kao kod kuće. Drago mi je da mogu sudjelovati i dati svoj doprinos prijateljstvu gradova Mainza i Zagreba – rekla je Vraneša.
Partnerstvo između Mainza i Zagreba potječe iz davne 1967. godine, iz vremena kad su ta dva grada bila u nejednakim ekonomskim i društvenim sustavima, a njihove države nisu imale diplomatske odnose.
Bilo je potrebno puno hrabrosti i snage da bi se to prijateljstvo stvorilo, a to su ljudi koji su ga stvarali, imali.
– Raznovrsni sadržaji suradnje i prijateljstva gradova uključuju mnoge institucije i organizacije, ali najdragocjeniji su osobni kontakti građana Mainza i Zagreba. I Hrvatska kulturna zajednica Mainz raznim manifestacijama, uvijek iznova daje nove impulse očuvanju prijateljstva između dva grada Mainza i Zagreba. To prijateljstvo zasigurno bi moglo poslužiti Europi kao dobar primjer u području međunarodne suradnje. Ovo je prijateljstvo primjer zbližavanja i razumijevanja naroda Europe u vrijeme kada ideja ujedinjene Europe još nije bila u središtu političke debate.
Glavni grad Hrvatske Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko i političko središte Hrvatske. To je jedan od najstarijih gradova u srednjoj Europi koji dijeli sve kulturne i duhovne vrijednosti Europe. Za Hrvate, koji su uvijek težili i pripadali zapadnu u kulturno-povijesnom smislu, bilo je logično i nužno da postanu dio Europske zajednice. U siječnju 2012. oko 67 posto stanovništva glasovalo je za ulazak u Uniju na referendumu. Hrvatska je 1. srpnja 2013. postala 28. država članica Europske unije.
Od siječnja 2020. Hrvatska će biti najmlađa članica EU koja će preuzeti predsjedanje EU. Osobno, želim stabilnu i solidarnu Europu u kojoj cijenimo i promičemo našu raznolikost. Za budućnost želim da se države članice EU zajedno više zalažu oko rješavanja problema poput izbjegličke i gospodarske krize. Na ovom mjestu moram podsjetiti da se u 20. stoljeću, u srcu Europe, dogodila ljudska tragedija i svijet je promatrao i šutio. Građani Hrvatske i Bosne i Hercegovine također su vjerovali u načela demokratskog poretka u kojem se poštuju ljudska prava. Ali morali su osjetiti gorko razočaranje.
Da, i to je Europa. A ipak ne vidim alternativu EU – zaključila je Katica Vraneša ističući kako je doista važno da Europljani vjeruju u Europu i opstajanje Europske zajednice.
– Nadam se da će mnogi građani Europe glasovati na izborima 23. i 26. svibnja, time izravno sudjelujući u europskoj demokraciji. U isto vrijeme, nadam se da ćemo mi Europljani moći još više ljudi uvjeriti u potrebu za jakom, ujedinjenom i mirnom Europom bez granica – kazala je Vraneša.
Fenix-magazin/MD
