Katalonija u petak obilježava svoj nacionalni dan, no zbog koronavirusa nema masovnih okupljanja u korist odcjepljenja od Španjolske kakva su se održavala od 2012. godine.
Katalonska nacionalna skupština (ANC), organizacija koja zagovara samostalnost pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika, najavila je oko 107 manjih okupljanja u kojima bi tijekom dana sudjelovalo ukupno 48.000 stanovnika. Manje grupe ljudi očekuju se pred zgradama javnih institucija. S obzirom da zbog sanitarnih mjera nisu dopuštena veća ulična okupljanja, ANC je pozvao stanovnike da u 17.14 sati izađu na balkone.
To je simboličan broj koji označava 1714. godinu kada je 11. rujna pala Barcelona tijekom Rata za španjolsku baštinu, vođenog između moćnih europskih obitelji Borbón i Habsburg. Zagovornici nezavisnosti Katalonije kažu kako su se Katalonci tada borili za samostalnost svojih institucija. Aktualni španjolski kralj Felipe VI je iz obitelji Borbón.
Promicanje ideje o samostalnosti
Katalonska regionalna vlada od 2012. godine koristi ovaj dan za promicanje ideje o samostalnosti, a zadnjih godina su ulicama gradova poput Barcelone i Girone marširale stotine tisuća ljudi.
“Ustrajat ćemo na demokratskoj volji za slobodom sve dok ne postignemo samostalnost. Naš cilj je bolji život za Katalonke i Katalonce”, rekao je predsjednik katalonske vlade Quim Torra u obraćanju iz vladine zgrade u Barceloni.
No jedan od najbogatijih dijelova Španjolske, zahvaljujući industriji i turizmu, podijeljen je po pitanju pune nezavisnosti.
Oporbena stranka Građani, zagovornik jedinstva Španjolske, optužila je vladu da koristi nacionalni dan za promicanje samo jedne ideje. “Vlada je iz ovog dana isključila sve one koji misle drugačije. Ovo će stoga biti još jedan tužan dan”, izjavio je stranački zastupnik Carlos Carrizosa.
Oko 42 posto stanovnika Katalonije želi samostalnost, a 50,5 posto ne želi, pokazala je u kolovozu anketa katalonskog centra za ispitivanje javnog mišljenja Centre d’Estudis d’Opinió (CEO).
Žele samostalnost
Katalonija od 1978. ima svoju vladu, parlament i policiju, a katalonski jezik je službeni u tamošnjim institucijama. Španjolska središnja vlada iz Madrida upravlja fiskalnom, vanjskom i obrambenom politikom.
Katalonska vlada napominje da je referendum jedino mjesto gdje se može vidjeti koliko je doista stanovnika za punu samostalnost, dok španjolska vlada upozorava kako referendum nije u skladu s ustavom uvedenim 1978., kada je u Španjolsku uvedena demokracija. Regionalna vlada iz Barcelone i središnja vlada iz Madrida u siječnju su se dogovorile oko razgovora na tu temu, no u ožujku je pandemija koronavirusa otkazala sastanke.
U četvrtak rano ujutro nepoznate osobe zapalile su i zakrčile prugu na istoku Katalonije prema Francuskoj, zbog čega je bio obustavljen željeznički prijevoz. Slični napadi na infrastrukturu u znak prosvjeda protiv španjolske vlade te kako bi odaslali međunarodnu poruku, događali su se i ranije.
U listopadu prošle godine je sudac Vrhovnog suda u Madridu izrekao zatvorske kazne za devetero katalonskih dužnosnika, zbog čega su izbili višednevni nasilni prosvjedi tijekom kojih su prosvjednici postavljali barikade i bacali kamenje na policiju tražeći puštanje zatvorenika na slobodu. Dužnosnici su osuđeni na zatvor od 9 do 13 godina zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017., a kojeg je bio zabranio Ustavni sud.
Fenix-magazin/SIM/Hina
