Čitači kreditnih kartica / Foto: Anadolu
Čitači kreditnih kartica / Foto: Anadolu

KARTIČNO PLAĆANJE U NJEMAČKOJ: Novi planovi mogli bi izazvati nezadovoljstvo, pogotovo ugostitelja

Nova obveza za kartično plaćanje uskoro bi mogla stupiti na snagu u Njemačkoj. Pozadina svega: Država gubi ogromne iznose prihoda zbog plaćanja gotovinom. To bi u budućnosti moglo donijeti mnoge promjene za potrošače.

 

Plaćanje kupovine karticom ili čak pametnim telefonom za mnoge je postalo standard. Ipak, u Njemačkoj još uvijek veliki broj ljudi koristi gotovinu za svaku kupnju. Zbog toga bi nova obveza kartičnog plaćanja mogla izazvati velike promjene.

Nova obveza za kartično plaćanje: Jedan cilj u središtu pažnje

Planovi vezani uz ovu obvezu proizlaze iz aktualnih rasprava među strankama njemačke vlade. Prema službenim izjavama, cilj je omogućiti veću slobodu potrošačima. No, jasno je i to da država zbog plaćanja gotovinom gubi milijune eura poreznih prihoda. Razlog je što su transakcije gotovinom vrlo teško pratljive i teško ih je dokumentirati. Kod kartičnog plaćanja, s druge strane, mnogi se podaci bilježe elektronički.

Uz novu obvezu kartičnog plaćanja, kojom vlada želi povećati transparentnost u sektorima gdje se još uvijek koristi puno gotovine – poput ugostiteljstva – planira se i uvođenje digitalne provjere. Ta provjera bi također trebala povećati transparentnost i spriječiti zlouporabe koje su moguće pri gotovinskom plaćanju. Mnogim građanima, ali i poduzećima, ovi se planovi vjerojatno neće svidjeti.

Kartično plaćanje u Njemačkoj: Novi planovi mogli bi izazvati nezadovoljstvo

No, krenimo od početka: nova obveza kartičnog plaćanja odnosi se na sva poduzeća koja tu opciju još uvijek ne nude. Savezna vlada želi obvezati sve tvrtke da, uz gotovinu, omoguće i kartično plaćanje. Time bi kupci mogli svugdje plaćati karticom ili mobitelom. A država bi ostvarila veće porezne prihode. Naime, mala poduzeća se u prosjeku kontroliraju zbog poreznih prevara tek svakih osamdeset godina. Procjenjuje se da država zbog toga godišnje gubi oko 70 milijardi eura.

Istovremeno se planira i tzv. IBAN provjera. Ako se uvede, prilikom kartičnog plaćanja digitalno bi se bilježili i provjeravali podaci o primatelju uplate i njegovom računu. Ti bi se osjetljivi podaci također koristili za pregled ranijih transakcija primatelja. Cilj je spriječiti prevare. Uz to, podaci o osobi koja prima novac putem kartičnog plaćanja redovito bi bili dostupni nadležnim tijelima. To bi, bez sumnje, kod mnogih izazvalo nezadovoljstvo.

Fenix-magazin/DP/MMD

Povezano

RADNICIMA SE ODUZIMA 50 EURA ZBOG ČIŠĆENJA: Bi li ovakav potez bio moguć u Njemačkoj?
Spasilački helikopter (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
DOK SU RADILI NA KROVU U AUSTRIJI: Dva radnika (22,46) iz BiH pala s visine oko 8 metara
U slučaju "carinskog rata", njemački izvoz u SAD pao bi za skoro 43 posto, a ukupni njemački izvoz za 3,2 posto dok bi bruto domaći proizvod pao za 0,2 posto / Foto: Federico Gambarini/dpa
BERLIN: Mogući “carinski rat” s Amerikom bio bi posebno nepovoljan za njemačku farmaceutsku i automobilsku industriju te strojogradnju  
Simbol NATO saveza / Foto: Anadolu
AMERIČKI VELEPOSLANIK PRI NATO-u: Pet posto BDP-a za obranu je nužno, SAD želi Savez jači nego ikada
Liverpoolov napadač Mohamed Salah / Foto: Anadolu
PREMIER LIGA: Evo tko je najbolji igrač u ovoj sezoni
EUROPSKA KOMISIJA ZAPRIJETILA MAĐARSKOJ: Sporni zakon o NGO-ima mogao bi Mađarsku skupo stajati