Tim stručnjaka koji je proveo istraživanje i o tome objavio članak u znanstvenom časopisu “Nature” smatra kako koronavirus zasad ne možemo iskorijeniti. Časopis “Nature” izlazi u Velikoj Britaniji od 1869. godine i smatra se najcitiranijim od svih znanstvenih časopisa na svijetu.
Članak započinje optimistično jer stručnjaci tvrde kako se pandemija može staviti pod kontrolu zahvaljujući globalnim naporima u cijepljenju protiv koronavirusa.
Znanstvenici Amalio Telenti i Davide Corti s timom autora koji rade za farmaceutsku tvrtku “Vir Biotechnology” i razne istraživačke institucije, pišu o suočavanju s nepredvidivim razvojem i neizvjesnostima.
Od tri moguća scenarija istraživačkog tima, jedan je posebno zabrinjavajući a prema tom scenariju čovječanstvo ne može brzo kontrolirati pandemiju i u budućnosti se mogu očekivati i teški slučajevi i velik broj zaraženih.
Drugi i vjerojatniji scenarij je prijelaz s korone na sezonsku bolest poput gripe. Učinkovite terapije, poput stvaranja antitijela, mogle bi pomoći masovnom smanjenju težine bolesti, stope prijema u bolnicu i smrti, pišu autori.
Predsjednik njemačkog Interdisciplinarnog udruženja za intenzivno liječenje i hitnu medicinu (Divi), Gernot Marx, nedavno je u “Handelsblattu” rekao kako će koronavirus u budućnosti biti poput gripe.
– Bit će pacijenata koji će zbog koronavirusa dolaziti na odjele intenzivne njege, ali ne u onolikom broju kao u doba procvata pandemije. To isto doživljavamo i s gripom – rekao je Marx.
Svake godine od gripe u svijetu umire nekoliko stotina tisuća ljudi
Iako uspoređivanje korone s gripom nekima može zvučati bezazleno, autori članka u časopsiu “Nature” podsjećaju, kako svake godine i od gripe umre nekoliko stotina tisuća ljudi u svijetu.
– Ovo je izuzetno značajan zdravstveni rizik i odgovara relativno optimističnom pogledu na budućnost pandemije Sars-CoV-2 – navode autori.
Kao treću i vjerojatno najoptimističniju verziju, autori navode prijelaz s korone na bolest s relativno puno blažim simptomima, slično starijim virusima korone. To znači da će korona biti kao klasičan pokretač prehlade. Međutim, autori nekoliko puta ističu: Nije moguće predvidjeti hoće li se ozbiljnost bolesti zapravo povećati ili smanjiti daljnjom adaptacijom virusa na ljude i koliko bi dugo takav razvoj mogao trajati.
Prema mišljenju autora, mogući razvoj ka patogenu sličnom gripi ili prehladi s vrhuncima u zimskim mjesecima ne bi se smio dogoditi prije nego što među stanovništvom bude raširen imunitet. Telenti i Corti također se osvrću na pandemiju gripe 1918/19., a potomci patogena H1N1 uzrokovali su epidemije i 1950- ih godina.
– Razvoj inačica koje mogu pobjeći od imunološkog sustava cijepljenih i rekonvalescentnih osoba također ostaje rizik, navodi se u članku.
Budući da pandemija trenutačno nije ili nije u potpunosti pod nadzorom u mnogim regijama svijeta, postoji rizik da će se razviti više različitih virusa. Prema pisanju autora, korisno bi bilo predvidjeti takav razvoj i na vrijeme djelovati. Također ističu moguću ulogu životinjskih vrsta u kojima virus može cirkulirati i nastaviti se mijenjati.
Međutim, primjećuju da se do sada relativno mali broj mutacija pojavio neovisno jedni o drugima u nekoliko varijanti, što ukazuje na konvergentnu i moguće ograničenu evoluciju korone. To se podudara s procjenama berlinskog virologa Christiana Drostena.
– S gledišta virologa postoje dobri razlozi za pretpostaviti da Sars-2 više nije toliko jak – rekao je nedavno Drosten u intervju za švicarski internetski magazin ” Republik “.
Fenix-magazin/MD/
