Iseljavanje iz Hrvatske oduvijek je, stjecajem različitih okolnosti, bio velik izazov za našu zemlju, a ulaskom u EU i otvaranjem granica, taj izazov prerastao je u gorući problem. Kako zaustaviti masovni odlazak hrvatskih građana iz domovine, uglavnom u Njemačku, Irsku i druge države članice EU-a, danas je ključno pitanje.
Hrvatska je s jedne strane suočena s izazovom da ju je u posljednjem desetljeću napustilo više od 400.000 građana u najproduktivnijoj dobi, dok je, s druge strane, prisiljena otvoriti svoje granice i primiti velik broj migranata iz Nepala, Filipina, Pakistana i drugih država. Nedostatak migracijske strategije i neselektivna politika pridonijeli su tome da su u Hrvatsku došli većinom neškolovani migranti, koji u ogromnom broju popunjavaju potrebu za „jeftinom radnom snagom“.
Država, umjesto da preuzme odgovornost i kontrolira dolazak migranata u Hrvatsku, tu ulogu prepušta agencijama u privatnom vlasništvu, koje se uglavnom vode profitom i neselektivno dovode migrante, od kojih većina često ne govori ni engleski ni hrvatski jezik, što otežava komunikaciju i njihovu asimilaciju u društvo. Na osnovi niza pokazatelja, državni vrh već sada je svjestan da migranti ne predstavljaju dugoročno rješenje za
nedostatak kvalificirane radne snage u Hrvatskoj.
Potaknuti nastalom situacijom u Hrvatskoj, mnogi uglednici, uglavnom demografi, gospodarstvenici, stručnjaci iz raznih područja, kao i jedan
određen broj političara, javno propagiraju ideju masovnog povratka hrvatskih iseljenika kao jedno od mogućih rješenja za trenutačno stanje u kojem se nalazi hrvatsko društvo.
I pored činjenice da je Vlada u zadnjih nekoliko godina ponudila razne programe i poticajne mjere za iseljenike koji se odluče vratiti u domovinu, te mjere nisu dale vidljivih rezultata.
No to nas ne smije zaustaviti u nastojanju oko povratka hrvatskih iseljenika.
Ako su države poput Portugala, Poljske, Španjolske i drugih uspjele postići povratak velikog broja svojih iseljenika, onda to svakako možemo i mi.
Na 7. Hrvatskom iseljeničkom kongresu, koji će se od 25. do 28. lipnja 2026. održati u Vukovaru, govorit će se o temama bitnima za odnose između domovinske i iseljene Hrvatske.
Prijedlozi tema za 7. Hrvatski iseljenički kongres u Vukovaru:
1.Hrvatski iseljenički idealizam prema zemlji svojih predaka
2.Demografski potencijal hrvatskog iseljeništva
3.Investicijski, akademski i ukupni potencijal hrvatskog iseljeništva
4.Poticajni modeli povratka hrvatskog iseljeništva
4.1. Investicijski model kao temelj povratka
4.2. Obrazovni i znanstveni poticajni modeli povratka
4.3. Primjeri povratka i demografske obnove drugih iseljeničkih zemalja
5. Uključivanje hrvatskog iseljeništva u ukupni život Hrvatske
6. Hrvatski iseljenički politički pragmatizam
7. Jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske
8. Postoji li kultura povratka među hrvatskim iseljenicima?
9. Hrvatska demografska i ukupna budućnost – strateško nacionalno
pitanje
9.1. Povratak hrvatskog iseljeništva – temelj opstanka
10. Depopulacija – strani radnici – iseljavanje
11. Institucionalne veze za efikasniju i kvalitetniju suradnju hrvatskih
iseljeničkih udruga i istaknutih individualaca sa zemljom podrijetla
12. Uloga hrvatskih katoličkih misija i župa među hrvatskim iseljenicima
Prihvatljive su i druge teme potencijalnih sudionika koje se tiču odnosa
domovine i hrvatskih iseljenika.
Fenix-magazin/MMD