Na književnoj večeri u Hrvatskoj katoličkoj župi u Münchenu predstavljan je novi roman Nele Stipančić Radonić Novi čovjek, čija se radnja odvija u distopijskoj budućnosti gdje skupina ljudi pokušava pronaći slobodu i smisao života u prirodi, daleko od tehnološki zarobljenog svijeta. Autorica je istaknula da roman propituje odnos čovjeka i tehnologije, važnost ljubavi, duhovnosti i povratka prirodi kao izvora istinskog ljudskog mira.
Piše: Fra Jozo Župić
Četvrtak, 23. listopada 2025. Vani pada kiša. Noć je, a u dvorani Hrvatske katoličke župe predstavljanje novoga romana Nele Stipančić Radonić. Roman nosi naslov Novi čovjek. Novom čovjeku prethodili su romani iste autorice: Grišnici i pravednici, Putovanje u Indiju, Slušaj ptice kako pjevaju, te zbirke poezije: Mjesečeva djeca, Kamena šuma, Mahovina u snovima i Pukotina nemira.
Radnja romana Nele Stipančić Radonić Novi čovjek odvija se u drugoj polovini dvadeset i prvog stoljeća, u doba kada su ljudi u gradu izgubili gotovo posve svoju slobodu i osjećaju se progonjenima i izgubljenima. Sve dok jedna hrabra grupica ljudi, poput Feliksa, oca Mavre, a kasnije i drugih vrlo zanimljivih likova ne odluči započeti sasvim novi život u šumi, daleko od “civilizacije”…Njihovi će se životi, na različite načine, mijenjati, upadati u krizu, u različite opasnosti, ali, srećom, postoje neke vrlo važne stvari koje ih čvrsto povezuju.
Predstavljač romana gosp. Marko Jurić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Münchenu, u dijaloškom razgovoru s autoricom romana reče: “Čitajući roman Novi čovjek čitatelj zapravo otkriva autoričino nadahnuće za pisanje! Autorica na vješt način kroz cijeli roman i skoro kroz svako poglavlje “provlači” velikane svjetske književnosti: Descartes, Dante Alighieri (Božanstvena komedija), Gilbert Keith Chesterton, Mihail Bulgakov (Majstor i Margarita), Samuel Beckett (U očekivanju Godota), C. S. Lewis (Kronike iz Narnije), Oswald Spengler (Propast Zapada), Yuval Noah Harari (Sapiens: Kratka povijest čovječanstva!).
Za vrijeme jednog govora, na pitanje što je jače od nade? Nastao je muk, tada je uslijedio odgovor: “Jedino što je jače od nade jest ljubav!” Sve dok ljudi vole, postoji nada za spasenjem.
Završio je riječima: Što nam donosi budućnost? Je li čovjek gospodar ili sluga današnje tehnologije? Je li život bez mobitela moguć samo u romanima!? Umjetna inteligencija – podmukli lopov koji krade ljudsku dušu ili pomoćnik u svakodnevnom životu?”
Autorica romana Nela Stipančić Radonić koja je rođena u Mrkonjić gradu, reče da je počela pisati u Münchenu. Tu je našla mir, tišinu. Sama je izabrala naslovnicu romana, a to je šuma. Na dnu, ispod naslova možemo čitati: “Nije li čovjek progonjeniji danas više od divljači u šumi!” Stoga će u svom romanu napisati i ove riječi: “Djeco moja, zapamtite, grad ubija, a šuma liječi čovjeka! Vidjet ćete to jednoga dana… Ili – što ima boljega za čovjeka na ovoj zemlji od prirode i mira? A upravo su nam to uskratili nesretnici! Nisu toliko svjesni što čine, koliko su halapljivi za uspjehom!… Kakav im je to uspjeh bez čovjeka?!
Ili ove riječi: “Tko je uopće današnji čovjek? I zna li išta o sebi? Ja mislim da je sve izgubio što je imao do sada i nesretnik, kao dijete, bos i gol, čeka da ga algoritmi nauče svemu… Kao na početku života.”
Stoga će Nela također kazati: “Relativizam je vrlo opasna stvar. Ima opasnih knjiga. Samokritičnost i kritičnost za mene su vrlo važni. Novi čovjek počinje ispočetka.
Na kraju se poziva na njenu omiljenu sveticu Sv. Tereziju od Djeteta Isusa pa kaže: “Ljudski duh je moć puno veća od ljudskog razuma. Snaga dolazi od Boga. Ljubav obuhvaća sva znanja. Slijedimo ovu mladu Francuskinju!”
Ovu prekrasnu književnu večer organizirali su Akademski krug HKŽ München i Ogranak Matice hrvatske u Münchenu.
Svima se zahvalio Ante Moro, predsjednik Akademskog kruga, posebno pozdravivši novoga župnika fra Franu Čuguru koji će biti slijedeći predavač u organizaciji Akademskog kruga.
Fenix-magazin/MD/Fra Jozo Župić
