Zakonsku (državnu) mirovinu u Njemačkoj moguće je povećati različitim dodacima. Neke morate sami zatražiti, dok se drugi isplaćuju automatski. Zato je važno znati koja prava postoje.
Iznos zakonske mirovine ovisi o svakom pojedincu. Presudno je da su u mirovinskom računu evidentirana sva razdoblja koja se uzimaju u obzir pri izračunu mirovine. Prilikom provjere mirovinskog staža treba paziti da se ne izostave važni periodi, poput odgoja djece ili skrbi za članove obitelji, jer se i oni mogu uračunati u mirovinu.
Druga važna stvar je da je zakonska mirovina samo jedan stup mirovinskog sustava. Dodatni stupovi su privatna i poslovna (radnička) mirovinska štednja, no budući da nisu obvezne, mnogi ih zanemaruju.
Digitalni pregled mirovine omogućuje uvid u to kolika se mirovina može očekivati iz različitih izvora.
RAST MIROVINA U NJEMAČKOJ: Od srpnja 2026. očekuje se povećanje od oko 4 posto
Dodatak koji dolazi automatski – osnovni mirovinski dodatak
Bez podnošenja zahtjeva može se dobiti tzv. osnovni mirovinski dodatak (Grundrentenzuschlag), ako su ispunjeni uvjeti. Mirovinsko osiguranje automatski provjerava pravo i po potrebi povećava mirovinu. Prošle godine taj je dodatak dobivalo oko 1,4 milijuna umirovljenika u Njemačkoj.
Namijenjen je osobama koje su dugo radile, odgajale djecu ili njegovale članove obitelji, ali su imale ispodprosječna primanja. Iako se često naziva „osnovna mirovina“, ne radi se o novoj vrsti mirovine, već o dodatku koji se isplaćuje uz postojeću zakonsku mirovinu.
Važno je naglasiti da taj dodatak nije isti za sve, nego se računa pojedinačno, prema osobnom mirovinskom stažu. Uvjet je najmanje 33 godine tzv. osnovnih mirovinskih razdoblja, u koja spadaju godine rada uz obvezne doprinose, razdoblja odgoja djece i skrbi o članovima obitelji.
Dodatak za zdravstveno osiguranje
Umirovljenici također plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje.
Obvezno zdravstveno osiguranje (državno): Doprinos iznosi 14,6 %, a mirovinsko osiguranje plaća polovicu tog iznosa, kao i polovicu dodatnog doprinosa.
Privatno zdravstveno osiguranje: Premije ne ovise o visini prihoda. Umirovljenici najprije sami plaćaju puni iznos, ali mogu zatražiti novčani dodatak koji se isplaćuje zajedno s mirovinom.
Dobrovoljno osiguranje u državnoj blagajni: I u tom slučaju postoji mogućnost dodatka, ali se on mora posebno zatražiti.
Socijalna sigurnost u starosti
Osobe s vrlo niskom mirovinom trebale bi provjeriti imaju li pravo na socijalnu pomoć u starosti. Iako se često naziva „osnovna mirovina“, to zapravo nije mirovina, već socijalna pomoć koja se financira iz poreza.
Ova se pomoć mora aktivno zatražiti. U relevantna razdoblja ubrajaju se ne samo godine rada, nego i odgoj djece (do njihove 10. godine), skrb za članove obitelji, kao i razdoblja bolesti, rehabilitacije ili zamjenska razdoblja.
AKO RADITE U NJEMAČKOJ: Koliku mirovinu možete očekivati ako imate plaću 4.100 eura?
Stambeni dodatak za umirovljenike
Država pomaže osobama s niskim prihodima putem stambenog dodatka, koji mogu zatražiti i umirovljenici kod lokalne samouprave.
Postoje:
dodatak za najamninu, koji vrijedi i za podstanare ili smještaj u domu,
dodatak za vlasnike, tzv. dodatak za troškove stanovanja u vlastitom domu.
Visina dodatka ovisi o broju članova kućanstva, ukupnim prihodima i visini stanarine. Umirovljenici koji već primaju socijalnu pomoć u starosti uglavnom nemaju pravo na stambeni dodatak.
Fenix-magazin/DP/MMD
