Radnici često precjenjuju ili podcjenjuju svoju buduću mirovinu – ove 4 činjenice otkrivaju koliko si stvarno možete priuštiti u starosti
Mirovinska informacija često izaziva više pitanja nego što daje odgovora. Godišnje pismo mirovinskog osiguranja navodi trenutačno stečeno pravo na mirovinu i očekivani iznos ako zaposleni nastavi zarađivati kao proteklih pet godina.
Ali taj iznos nije jednak vrijednosti u mirovini: povećanja mirovina s vremenom ga uvećavaju, no inflacija smanjuje njegovu kupovnu moć. Koliko će ostati u stvarnosti? Više ili manje nego danas? Mnogi zaposlenici samo slegnu ramenima.
Tko misli da će mu mirovina propasti ili da će se pretvoriti u luksuznu apanažu – vara se.
Četiri činjenice objašnjavaju koliko ćete si moći priuštiti u mirovini:
1. Mirovine i inflacija rastu s vremenskim odmakom – zato se ljudi često prevare
Tko misli da mirovina stalno dobiva ili gubi na vrijednosti, podložan je trenutnom dojmu. Od 1995. godine, mirovine u Njemačkoj najčešće su rasle brže ili sporije od inflacije:
2000. do 2011. – inflacija je brže rasla od mirovina → umirovljenici su mogli kupiti manje.
2012. do 2015. – mirovine i inflacija su rasle ujednačeno.
2016. do 2020. – mirovine su rasle znatno brže → povratak kupovne moći kao prije 20 godina.
Ove oscilacije iskrivljuju percepciju. Netko tko je otišao u mirovinu 2000. osjetio je pad kupovne moći, dok je onaj iz 2016. mogao sve više trošiti. No to su samo trenutne slike – dugoročno se sve izravnava.
Zaključak: Prvi korak prema realnoj procjeni mirovine je gledati na duže vremenske periode.
2. Mirovine na istoku rasle su više nego na zapadu – ali to se mijenja
Od 1995. mirovine u istočnoj Njemačkoj gotovo su se udvostručile, dok su na zapadu porasle za oko dvije trećine. Istočni umirovljenici su tako znatno povećali kupovnu moć, dok su zapadni izgubili malo.
No u budućnosti bi se mirovine trebale ujednačeno razvijati diljem zemlje. To znači da se više ne očekuju posebna povećanja za istok jer bi to previše opteretilo zapad koji ima daleko više stanovnika.
Zaključak: Tko se u novim saveznim pokrajinama naviknuo na stalni rast kupovne moći, morat će se prilagoditi. U budućnosti će mirovine rasti otprilike u skladu s inflacijom.
3. Inflacija i povećanja mirovina se dugoročno gotovo izjednačuju
Od 1995. kupovna moć mirovina nije ni snažno pala ni eksplodirala. Razlike su bile manje od 10%.
Kada se inflacija i mirovinska povećanja usporede, kupovna moć mirovina u Njemačkoj se posljednjih 30 godina gotovo nije mijenjala. Na istoku je čak blago porasla, dok je na zapadu malo pala.
Kada se gleda prosjek za cijelu Njemačku, 2023. godine je kupovna moć mirovine bila samo 2% niža nego 1995.. Kretanje mirovina se dakle većinom zadržavalo blizu početne vrijednosti.
Zaključak: Ako se mirovine i dalje budu razvijale kao do sada, umirovljenici će u prosjeku moći trošiti koliko im mirovinska informacija danas pokazuje – samo prilagođeno cijenama. Ako vam mirovina sada omogućava 2 odlaska u restoran tjedno, najvjerojatnije će tako ostati.
4. Budućnost se ne mora nužno ponoviti – ali vjerojatno hoće
Iako se prošlost ne mora ponoviti, sve ukazuje da će trend ostati sličan. Njemačka mirovinska osiguranja predviđaju stabilnu kupovnu moć mirovina barem do 2028.
Viši prihodi i blago povećanje doprinosa trebali bi pokriti troškove sve više umirovljenika.
Vlada planira reforme koje čuvaju visinu mirovina: mirovina iz dionica, više mogućnosti dodatnog prihoda, ograničavanje ranog umirovljenja.
Zakonom je zajamčeno najmanje 48% standardne mirovine (za prosječnog radnika nakon 45 godina staža).
Unatoč starenju populacije i rastućem broju umirovljenika, svi političari znaju da mijenjanje mirovina znači rizik gubitka izbora, jer su svi birači ili budući ili sadašnji umirovljenici.
Zaključak: Njemački mirovinski sustav treba reforme, ali politika se do sada uvijek prilagodila. Tko planira svoju mirovinu, trebao bi imati financijski „jastuk“, no kupovna moć se vjerojatno neće bitno promijeniti.
Fenix-magazin/IK
