Nakon više od dvije godine pandemije koronavirusa, mnoge su tvrtke i industrije ovog ljeta konačno poželjele ponovno pokrenuti posao i iza sebe ostaviti krizu i mjere ograničenja.
Ali sada imaju novi problem. Suočavaju se s nedostatkom radnika. Ono što se promijenilo nakon ove dvije godine u Njemačkoj jest da nema tko raditi u kafićima, restoranima, hotelima, trgovinama, zrakoplovstvu, medicinskoj skrbi.
S pogledom na ugostiteljsku industriju, dvije istraživačice Anika Jansen i Paula Risius s Instituta za ekonomska istraživanja u Kölnu pobliže su promotrile problem. U analizi objavljenoj u ponedjeljak pokazuju da je od više od 788.000 zaposlenika obveznika socijalnog osiguranja koji su 2020. u prosjeku radili u turističkoj, hotelijerskoj ili ugostiteljskoj struci više od 215.000 zaposlilo se na novom radnom mjestu – više od svakog četvrtog. .
Nijedna druga profesija nije relativno izgubila toliko zaposlenika, pišu autorice istraživanja.
Na temelju podataka Savezne agencije za zapošljavanje, Jansen i Risius istražili su i gdje su i što rade bivši konobari i direktori hotela. Na vrhu je prodaja, koja uključuje blagajnike u supermarketima. Samo na poslovima u trgovini zaposlilo se gotovo 35.000 ljudi koji su ranije radili u turizmu, hotelima ili restoranima. Slijedi područje transporta i logistike koje uključuje skladišne logističare, one koji raznose pakete ili dostavne službe, kao i poslove u upravljanju i organizaciji tvrtke, primjerice u tajništvu.
Brojke ne uključuju osobe koje su prethodno studirale, bile nezaposlene ili umirovljene – riječ je samo o promjeni jednog zanimanja u drugo. To pokazuje da ima i onih koji su u pandemiji profitirali. Na primjer, u području prava i uprave, gdje se nalaze tijela poput zdravstvenih vlasti, više ljudi je počelo raditi nego što je otišlo s radnog mjesta. Krajnja crta je povećanje od više od 42.000 zaposlenika.
Do sličnog su zaključka nedavno došli i znanstvenici s Nürnberškog instituta za istraživanje tržišta rada i strukovnih istraživanja, koji pripada Saveznoj agenciji za zapošljavanje. Prema tome, od travnja 2020. do travnja 2021. ukinuto je manje radnih mjesta na koje se plaćaju doprinosi nego u odgovarajućem pretkriznom razdoblju. To čak vrijedi i za hotelijerstvo, koje je zabilježilo 28 posto manje otkaza. Kod pružatelja gospodarskih usluga, u koje spadaju i putničke agencije, taj je broj manji za 18 posto, au sektoru umjetnosti i zabave gotovo za trećinu.
Znanstvenici Christof Röttger i Enzo Weber zaključuju da nije bilo “big quita” kao u SAD-u, odnosno velikog vala otpuštanja. Trenutačni nedostatak osoblja u kriznim industrijama stoga ne pripisuju činjenici da je toliko zaposlenika otišlo nego činjenici da ih je tako malo zaposleno. U ugostiteljstvu je, primjerice, promjena uvijek velika. No ako kroz dulje vrijeme pada broj novozaposlenih, pada i zaposlenost, tvrde.
Sa stajališta dvojice istraživača, tvrtke se ne bi trebale fokusirati na vraćanje radnika koji su otišli, već bi nove zaposlenike trebale tražiti na širokoj osnovi na tržištu rada. Svakako vide šanse da to uspije, jer ugostiteljstvo nema neke posebno specifične zahtjeve, ali kažu i da će trebati “proći vremena” da se situacija normalizira. Jer tržište rada jednostavno ne može pratiti uspone i padove u korona krizi.
Fenix-magazin/MD/
