Računalo se iznenada blokira. Na ekranu se pojavi ozbiljno upozorenje, često uz poruku da je uređaj zaražen, da su podaci ugroženi ili da je potrebno odmah nazvati prikazani broj telefona.
Piše: Zoran Hardi, stručnjak za računalnu sigurnost i umjetnu inteligenciju
Sve izgleda hitno, tehnički i uvjerljivo. Mnogi korisnici u tom trenutku ne razmišljaju o prijevari, nego žele što prije riješiti problem.
Upravo tu počinje zamka.
Lažna tehnička podrška jedan je od najopasnijih oblika internetskih prijevara jer se ne oslanja samo na tehnologiju, već prije svega na strah. Prevaranti se predstavljaju kao stručnjaci za računalnu sigurnost, djelatnici poznatih tehnoloških tvrtki, banke, internetskog operatera ili službe za zaštitu korisnika. Govore mirno, uvjerljivo i koriste stručne izraze kako bi ostavili dojam da zaista znaju što rade.
Njihov cilj nije popraviti računalo. Njihov cilj je dobiti pristup uređaju, osobnim podacima ili bankovnom računu.
Trenutak kad opasnost postaje stvarna
Najčešći scenarij počinje porukom na ekranu ili telefonskim pozivom. Korisniku se kaže da je njegov uređaj zaražen, da netko pokušava ukrasti podatke ili da je bankovni račun ugrožen. Zatim se od njega traži da instalira program za udaljeni pristup kako bi “stručnjak” mogao provjeriti problem.
U tom trenutku opasnost postaje stvarna. Kada nepoznatoj osobi dopustite udaljeni pristup računalu, ona može gledati ekran, upravljati mišem, otvarati datoteke, instalirati programe i pratiti što radite. Ako se tada prijavite u internetsko bankarstvo, unesete lozinku ili potvrdite transakciju, šteta može nastati u nekoliko sekundi.
Povezane vijesti: NEVJEROJATNO: Odvjetnici koristili umjetnu inteligenciju pa predali izmišljene sudske presude
Posebno je opasno kada prevarant traži da se otvori bankovni račun “radi provjere sigurnosti”. Nijedna ozbiljna tehnička podrška ne traži od korisnika da otvara internetsko bankarstvo, šalje novac, diktira kodove, kupuje bonove ili prebacuje sredstva na drugi račun. Takav zahtjev gotovo je siguran znak prijevare.
Prevaranti često koriste pritisak. Govore da se mora reagirati odmah, da će podaci biti izgubljeni ili da će račun biti blokiran. Ponekad žrtvi kažu da nikome ne govori što se dogaodi jer je “istraga u tijeku” ili “sigurnosna procedura povjerljiva”. To je još jedan znak za uzbunu. Pravi stručnjak ne traži tajnost. Prevarant traži izolaciju.
Ne zovite broj koji vam se prikaže
Važno je zapamtiti nekoliko jednostavnih pravila. Ako se na ekranu pojavi upozorenje s telefonskim brojem, ne zovite taj broj. Ako vas nepoznata osoba uvjerava da joj omogućite pristup računalu, nemojte to učiniti. Ako netko traži lozinku, PIN, TAN, broj kartice ili kod za potvrdu plaćanja, odmah prekinite razgovor. Ako niste sigurni što se događa, ugasite uređaj i obratite se osobi od povjerenja ili provjerenom stručnjaku.
Ako ste već dopustili udaljeni pristup, reagirajte odmah. Prekinite internetsku vezu, ugasite računalo i ne koristite ga za bankovne usluge dok se ne provjeri. Lozinke promijenite s drugog, sigurnog uređaja. Posebno promijenite lozinku za e-mail, jer se preko njega često mogu resetirati drugi računi. Ako postoji sumnja da su bankovni podaci ugroženi, odmah kontaktirajte banku i prijavite slučaj policiji.
Ovakve prijevare posebno pogađaju starije korisnike, ali nitko nije potpuno zaštićen. Prevaranti ne računaju samo na neznanje, nego na ljudsku paniku, povjerenje i želju da se problem brzo riješi. Zato je najvažnija zaštita jednostavna: zastati prije nego što se klikne, nazove ili posluša nepoznata osoba.
U digitalnom svijetu najskuplja greška često nije tehnička, nego ljudska. Dovoljan je jedan poziv, jedan klik i jedan trenutak povjerenja prema pogrešnoj osobi.
Zato pravilo treba biti jasno: nepoznatoj osobi nikada ne dajte pristup svom računalu, ne otvarajte bankovni račun po tuđim uputama i ne vjerujte upozorenjima koja vas tjeraju da reagirate odmah.
Prava sigurnost počinje onda kada ne dopustimo da nas panika vodi.
Fenix-magazin/MD/Zoran Hardi
