Search
Close this search box.
Search
Zdenko Jurilj/ Foto: RTV HB

JURILJ ZA KOMPAS: Ideološka poruka iz 1950-ih je još uvijek aktualna, kako u BiH tako i na globalnoj razini – još su tu i stigme i neprijatelji i osveta

„Filmom Stigme željeli smo prikazati ideološki i generacijski sukob koji je ukorijenjen na nekim hercegovačkim tradicionalizmima nakon Drugog svjetskog rata, a od kojih i danas patimo“, rekao je za Kompas RTV-a Herceg-Bosne višestruko nagrađivani redatelj Zdenko Jurilj.

 

Kazao je kako se film pretvorio u jednu univerzalnu, globalnu priču, a to je priča o osveti.

„Osvećujemo se zbog nekakvih ideoloških grijeha naših starih, a kroz povijest se čini da su cijelo vrijeme stradavali nevini ljudi“, objasnio je Jurilj i dodao kako film prati 18-ogodišnjeg mladića koji na švercu duhana pokušava spasiti obitelj od gladi te na tom putu stradava.

Istaknuo je kako je u filmu Stigme stalno prisutan nevidljivi neprijatelj. „Ideološka poruka i situacija iz 1950-ih je još uvijek aktualna kako u BiH tako i na globalnoj razini. Do danas se u ljudskoj civilizaciji ništa nije promijenilo.“

Scenarij za film Stigme je pisao književnik Josip Mlakić. Premijerno je prikazan u Nišu, a nedavno i na Mediteran film festivalu u Širokom Brijegu.

Jurilj je redatelj i poetskog dokumentarno-igranog filma Tihi skitnica koji je posvećen liku i djelu Virgilija Nevjestića, jednog od najvećih grafičara 20. stoljeća.

„Na našim prostorima se malo zna o njemu. To pokazuje nezrelost društva, jer nacija bez kulture je ništa.“

Jurilj je rekao da je Nevjestić bio erudit, veliki umjetnik, likovnjak, grafičar, scenarist, pjesnik, filozof, čovjek širokih vidika, plemenitih ideja i čovjek koji se nije stidio svog kraja.

„Naprotiv, iz svojih duvanjskih korijena je crpio ideje i prikazao ih francuskoj javnosti da bi kasnije dobio status koji mu i pripada, a to je da je bio proglašen od strane Francuske akademije znanosti i umjetnosti najboljim grafičarem 20. stoljeća u Francuskoj.“

Naglasio je kako je Nevjestić uvijek govorio o svom djetinjstvu te da je potrebno imati duboke korijene kako bi nešto napravio u svijetu. „Prema tome najbolji književnici su iz Bosne, a najbolji pjesnici iz Hercegovine. U Bosni su jake zime i bili su primorani sjediti uz ognjište i slušati priče, a u Hercegovini je drugačiji mediteranski mentalitet i misao, grčevitiji su i emocionalniji.“

O filmovima koje je radio kao što su Bijeli put, Tri dana, Radio ganga, o novim projektima te što su mu mimo kamere rekli Stipe Mesić, Borisav Jović i Momir Bulatović više u videu emisije Kompas.

Fenix-magazin/SČ/RTV HB

Povezano

Baby Lasagn
NAKON DONACIJE, JAVIO SE I RAVNATELJ BOLNICE: Drago mi je što donacija dolazi od vjerojatno trenutno najpopularnijeg Hrvata
ATENTAT U SLOVAČKOJ: Ficovo stanje nakon operacije stabilizirano, ali vrlo teško
Navijači Rijeke / Foto: Hina
DROGA, ALKOHOL I PIROTEHNIKA: Zagrebačka policija nakon utakmice privela 11 navijača Rijeke
Ljudi / Foto: Monika Skolimowska/dpa
MILIJUNI ŽELE POSAO: Tiha rezerva na njemačkom tržištu rada
Na slici Ivan Penava / Foto: Hina
PENAVA: Tijekom dana očekujemo potpisivanje koalicijskog sporazuma
Cadilac / Foto: Fenix (SIM)
NAKON SEDAM GODINA: Poznati proizvođač automobila vraća se u Njemačku, cijene vozila od 80.500 eura pa nadalje