Juliano Ament, kandidat za Gradsko vijeće grada Frankfurta na Majni razgovarao je s Šteficom Grozdek, odgajateljicom sa učiteljskom diplomom Sveučilištu u Zagrebu i diplomom Montessori specijalizacije, o važnosti dvojezičnog hrvatsko-njemačkog vrtić kojeg on ima u svom programu za nedjeljne lokalne izbore.
Odmah na početku razgovora gospođa Grozdek je objasnila koliko je važno da djeca uče oba jezika u vrtiću?
Štefica Grozdek: Dječji hrvatsko-njemački vrtić bio bi velika stvar za svako naše dijete u Frankfurtu. U takvom dječjem vrtiću djeca bi učila ne samo njemački jezik već i mnoge druge stvari koje su važne za napredovanje djeteta. Dvojezični dječji vrtić je velika stvar i bilo bi dobro kada bi ga dijete posjećivalo redovito od treće godine. Tako bi do polaska u redovnu školu dijete imalo dovoljno vremena za privikavanje na njemački jezik. Odgojiteljice bi poticale hrvatsku djecu koja ne govore dobro njemački da ga uče kroz igru, razgovore, pjesmice i stihove, slikovnice i priče. Ukoliko dijete roditelja koji su tek doselili u Frankfurt uopće ne govori njemački, ono bi u hrvatsko-njemačkom vrtiću našlo vrlo brzo prijatelje koji doma, kao i to dijete, govori isti jezik. To bi djetetu pomoglo u navikavanju na novu sredinu i ugodno bi se osjećalo u takvom vrtiću. Kasnije bi s vremenom pronašlo i njemačke prijatelje.
Kakve prednosti daje dvojezičnosti u razvoju djeteta?
Štefica Grozdek: Čimbenici koji su bitni za razvoj dvojezičnosti kod djece su: odrastanje u dvojezičnoj obitelji, školovanje, imigracija, migracija te bliski kontakt sa drugim jezičnim grupama. U slučajevima migracije i imigracije, bilo da je obitelj trajno ili privremeno nastanjena u stranoj zemlji, najčešće situacije su da se kod kuće unutar obitelji govori jednim jezikom koji je svojstven za djecu roditelja. U takvim slučajevima djeca se izvan obitelji koriste jezikom države u kojoj borave bilo privremeno ili trajno. Za usvajanje drugog jezika dvojezičnog govornika vrlo je važna dob u kojoj će dijete biti izloženo dvama jezicima. Rana dvojezičnost kod djece je većim dijelom biološka, odnosno prirodna, ona je nenametljiva.
Promiču li se i kako opće komunikativne, jezične i meta jezične vještine?
Štefica Grozdek: Jezik se ne može trenirati, kod mlađe djece se svakim danom razvija dok oni slušaju i sami govore – npr. u igri, kod razgledanja slikovnica, zajedničkog obroka i prilikom razgovora sa ljudima koje vole. Djeca najbolje uče ako se ugodno osjećaju i ukoliko se ne boje da ne naprave greške. Ponekad pronalaze riječi fantazije, igraju se govorom, to ih zabavlja i dobro je za njihov govorni razvoj.
Omogućuje li to djeci da razvijaju pozitivan stav i toleranciju prema drugim jezicima i kulturama iskustvom stranih jezika u pozitivnom okruženju?
Štefica Grozdek: Jezik je blago…. Ukoliko nečije dijete govori dva jezika i poslije se dobro izražava, onda posjeduje blago, koje mu u daljnjem životu i poslu može pomoći. To blago i znanje mu ne može nitko oduzeti. Upoznavanje drugih jezika i kultura obogaćuje dječji rječnik i pomaže u socijalizaciji, a to doprinosi razvoju dječje ličnosti sa pozitivnom slikom o sebi. Važnost za ostvarivanjem ovog Projekta otvaranja hrvatsko – njemačkog dječjeg vrtića pomoglo bi ponajprije roditeljima. Opće je poznata situacija da postoji nedovoljan broj odgojno obrazovnih ustanovama koja bi na adekvatan stručan način zbrinula djecu. Također je poznato kako je radno vrijeme ustanova vrlo često u neskladu s radnim vremenom roditelja. U današnje vrijeme globalizacije i velikim migracijama mnoge su se obitelji sa djecom odlučile na „gastarbajterski“ način života ….koji možda nije određen vremenskom granicom koliko će trajati. Stoga neki roditelji imaju problema kada djeca krenu u vrtić u jedno potpuno novo okruženje.
NAPOMENA: Da bi Juliano Ament mogao realizirati svoj najavljeni projekt njemačko- hrvatskog vrtića u Frankfurtu na Majni trebat će mu velika podrška ovdašnjih Hrvat. Na izborima 14.03. 2021. moguće je dati Julianu Amentu tri glasa po jednom biraču na biračkoj listi broj 516. (Lista FDP-a broj 16)
Fenix-magazin/MD/ PROMO
