Pouzdana internetska adresa za provjeru medicinskih podataka Pubmed Nacionalne medicinske biblioteke američke vlade (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/) koja sakuplja medicinske članke iz čitavog svijeta još do početka travnja nije našla osobito mnogo znanstvenih podataka o soju virusa P.1 kao jednoj od već brojnih inačica virusa korone, javlja Deutsche Welle.
Ipak navodi znanstveni rad sa sjevera Brazila koji pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od “klasične” varijante.
No znanstvenih nalaza još nema: virus se u Brazilu doista širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. travnja je u toj zemlji zaraženo preko 13 milijuna osoba – na 211 milijuna stanovnika. Je li taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći: točno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom siječnja je umiralo po oko 1000 osoba svakog dana, sad ih je već i po 3000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvena skrb gotovo kolabirala. Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90% novooboljelih od tog novog soja: zbog stanja u tamošnjem zdravstvu je nemoguće provjeravati genetski kod virusa kod svakog oboljelog.
Što se zna o soju P.1?
Isto tako je neosporno da je taj soj već zabilježen ne samo u Meksiku ili Kolumbiji, nego da je već stigao i u Europu, u Belgiju i Švedsku. Soj P.1 je utvrđen 10. siječnja u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na “bodljikavom” proteinu, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ljudske stanice. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koji su već preboljeli koronu i koji su stvorili imunitet.
Taj zaključak je utemeljen na činjenici kako se soj P.1 osobito širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom valu pandemije. Pretpostavlja se i kako taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale neovisno.
Je li tijek bolesti teži kod tog soja?
Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja su liječnici skloni reći – ne, nije. Ali teško je reći definitivni odgovor baš zbog zaraznosti i pretrpanosti bolnica, tako da je više smrtnih slučajeva rezultat prije svega što nema dovoljno mjesta na odjelima intenzivne skrbi i dovoljno respiratora. No znanstvenih i pouzdanih statističkih podataka o opasnosti soja P.1 jednostavno još nema.
Djeluje li cjepivo i protiv soja P.1?
I tu još nema jednostavnog odgovora: poznato je kako preparati AstraZenece i BioNTecha u laboratorijskim uvjetima stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da preparat AstraZeneca nije toliko djelotvoran protiv virusa sa “južnoafričkom” mutacijom B.1.351.
No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i cijepljene osobe mogu biti “napadnute” virusom, ali kako je onda tijek bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i kako barem do neke mjere postojeća cjepiva djeluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno provode istraživanja.
Fenix-magazin/MD/DW
