Vođe konzervativno-crvene koalicije u Njemačkoj provele su u srijedu navečer više od pet sati raspravljajući o ključnim vladinim projektima za nadolazeće tjedne i mjesece. Fokus je bio na poreznim olakšicama za privatne kupce električne energije i raznim mjerama mirovinske reforme.
CDU/CSU su prvenstveno inzistirali na tome da ministarstva predvođena SPD-om što prije predstave svoje zakonodavne prijedloge dogovorene u koalicijskom sporazumu nakon stranačke konferencije Socijaldemokrata.
Interno je također prvi put došlo do značajnog nezadovoljstva, jer je vođa CDU-a i kancelar Friedrich Merz bio spreman odustati od svog predizbornog obećanja o smanjenju poreza na električnu energiju za privatna kućanstva u nedavno usvojenom nacrtu proračuna.
Smanjenje cijena električne energije – ali ne za privatna kućanstva
Zasad savezni kabinet ostaje na mjestu kako je odlučeno prije tjedan dana: Električna energija će postati jeftinija samo za industrijske kupce i poljoprivredu, jer, po mišljenju stranačkog vodstva, proračunska situacija ne dopušta više.
Prema izjavi, koalicijski odbor složio se samo da smanjenje poreza na električnu energiju za privatna kućanstva i cijelo gospodarstvo treba uslijediti “čim se pojavi financijski manevarski prostor”.
U koalicijskom sporazumu, jeftiniji kilovati iz kućnih utičnica najavljeni su kao “hitna mjera”. “Za brzo olakšanje od najmanje pet centi po kWh, kao prvi korak, smanjit ćemo porez na električnu energiju za sve na europski minimum što je brže moguće”, navedeno je tada.
To znači olakšanje do 100 eura godišnje za četveročlanu obitelj.
U svojoj izjavi poslanoj u srijedu navečer, čelnici koalicije procjenjuju da će zbroj ostalih mjera, koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026., smanjiti opterećenje potrošača za do tri centa po kilovat satu: “To znači olakšanje do 100 eura godišnje za četveročlanu obitelj.” Iako su naveli određene olakšice, dio političara negoduje zbog izostanka konkretnih mjera.
Niz mirovinskih reformi
Koalicijski sporazum sadrži nekoliko pojedinačnih mjera za buduće mirovinsko osiguranje, koje čelnici koalicije opisuju kao “veliku mirovinsku reformu koja se sastoji od nekoliko komponenti”.
CDU/CSU i SPD dogovorili su se o konkretnom slijedu u srijedu navečer; no sve dijelove će naknadno morati usvojiti Bundestag.
Prvi dio – takozvano ograničenje razine mirovine i proširena majčina mirovina – bi trebali biti odobreni od Saveznog ureda 6. kolovoza.
CSU je progurao da majčinska mirovina – Mütterrente stupi na snagu 1. siječnja 2027., unatoč financijskim i organizacijskim problemima.
„Ako je tehnička provedba moguća tek kasnije, majčinska mirovina isplaćivat će se retroaktivno“, navodi se u rezoluciji.
Prema sporazumu, očekuje se da će drugi dio mirovinskog paketa usvojiti Kabinet na jesen. Potvrđene su promjene po pitanju takozvane prijevremene mirovine (Frühstartrente) i uvođenje takozvane aktivne mirovine. To će umirovljenicima omogućiti zaradu do 2.000 eura mjesečno bez plaćanja poreza.
Ukidanje Bürgergelda Ukrajincima
Jedan od središnjih projekata koalicije je smanjenje troškova za primatelje socijalne naknade – građanski doplatak (Bürgergeld), za što je prošle godine morao biti potrošen rekordni iznos od više od 40 milijardi eura poreznih prihoda.
Kako bi se to postiglo, izbjeglice koje dolaze iz Ukrajine više neće primati građanski doplatak – Bürgergeld, već drugačiju socijalnu naknadu.
Fenix-magazin/SČ
