Katastrofalne poplave koje su u srpnju pogodile dijelove Njemačke i Belgije do devet su puta vjerojatnije zbog klimatskih promjena, zaključak je novog međunarodnog istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u utorak.
Najmanje 190 ljudi poginulo je u poplavama koje su sredinom srpnja pogodile zapadnu Njemačku, dok je u južnoj belgijskoj regiji Valoniji stradalo najmanje 38 ljudi.
Kako bi procijenili ulogu klimatskih promjena u jakoj kiši koja je izazvala poplave, znanstvenici su analizirali meteorološke podatke i koristili računalne simulacije kako bi usporedili današnju klimu, koja je oko 1,2 stupnjeva Celzijevih toplija nego u predindustrijskom razdoblju zbog emisija stakleničkih plinova, i klimu u prošlosti.
Fokusirali su se na jednodnevnu i dvodnevnu količinu padalina i utvrdili da su dva posebno teško pogođena područja doživjela prošli mjesec nezapamćenu nepogodu.
U regijama Ahr i Erft u Njemačkoj, u jednom je danu na vrhuncu krize palo 93 milimetara kiše.
Belgijska regija Meuse zabilježila je rekordnih 106 milimetara kiše u dva dana.
Izračunali su da poplave između 1,2 i devet puta vjerojatnije u današnjoj toplijoj klimi nego da se globalno zagrijavanje nije dogodilo.
Takve jake kiše u Njemačkoj i Beneluxu sada su između tri i 19 posto jače zbog globalnog zagrijavanja koje je izazvao čovjek, navodi se u istraživanju.
“Klimatske promjene povećale su vjerojatnost poplava, ali i intenzitet”, rekao je Frank Kreienkamp, iz njemačke meteorološke službe.
Klimatologinja Friederike Otto, pomoćnica ravnatelja Instituta za promjene u okolišu Sveučilišta u Oxfordu, rekla je da su poplave pokazale da “čak ni razvijene zemlje nisu sigurne od teških posljedica ekstremnih vremenskih nepogoda koje smo doživjeli i za koje znamo da se pogoršavaju zbog klimatskih promjena”.
“To je hitan globalni izazov i moramo se bolje pripremiti za njega. Znanost je jasna i to već godinama”.
Fenix-magazin/MMD/Hina
