JEDINSTVEN IZDAVAČKI POTHVAT: Novi dio “Velike geografije Hrvatske”, na više od 700 stranica obrađuje prirodno-zemljopisna obilježja prostora Republike Hrvatske

Monografija Fizička geografija Hrvatske – prirodno-geografska osnova ra­zvoja druga je knjiga u nizu sveobuhvatnog opusa Velike geografije Hr­vatske.

To reprezentativno izdavačko ostvarenje, objavljeno u suizdanju Sveučilišta u Zadru i Školske knjige, na više od 700 stranica obrađuje prirodno-zemljopisna obilježja prostora Republike Hrvatske, od geološke građe i seizmičkih pojava, preko reljefa, klime, voda i tla, do obiljež­ja živog svijeta.

Obuhvaćene su mnogobrojne promjene i važni procesi koji određuju geomorfološka obilježja kopna i podmorja, klimatske specifičnosti pojedinih područja te važnost Jadranskog mora i kopnenih voda podunavskog porječja i jadranskog slijeva kao važnih sastavnica pri­rodne osnove, ključnih za život.

Posebno su razjašnjeni raspored i važnost tla, jedne od najvažnijih pretpostavki za opstanak ljudske zajednice te ge­ografske osnove biljnog i životinjskog svijeta, njihova rasprostranjenost i raznovrsnost, a prirodne sastavnice razmotrene su i s ekogeografskog mo­trišta.

Sedmodijelni serijal

Skupina uglednih autora predstavlja znanstvenoj i široj javnosti či­njenice o fizičko-geografskoj osnovi i, u vezi s time, procesima i promjenama posebice važnima za oblikovanje krajolika, raspored stanovništva, prostor­no uređenje te gospodarski i sveopći društveni razvoj. Na osnovi iscrpnih znanstvenih spoznaja i literature ovo kapitalno djelo donosi temeljne činjenice o prirodno-zemljopisnim sastavnicama Hrvatske, a u približavanju pojmova i građe čitateljima pomaže iscrpno kazalo zemljopisnih imena.

Nastanku te vrijedne knjige pridonijelo je više hrvatskih znanstvenika, geografa, geolo­ga, geofizičara, pedologa, agronoma i biologa: Damir Magaš, Mladen Juračić, Josip Halamić, Neven Bočić, Sanja Faivre, Nina Lončar, Petra Kovač Konrad, Anita Filipčić, Mirko Orlić, Danijel Orešić, Ivan Čanjevac, Stjepan Husnjak, Ferdo Bašić, Renata Šoštarić i Ivančica Ternjej.

U sklopu iscrpnoga serijala Velika geografija Hrvatske dosad su objavljene knjige Geografski položaj, granice i političko-geografska obilježja Hrvatske, Povijesno-geografske odrednice razvoja Hrvatske i Razvoj i značenje hrvatske geografije. Novo izdanje, Fizička geografija Hrvatske, dio je toga sedmodijelnoga sintetskog sklopa o prostoru srednjoeuropske jadransko-podunavske zemlje koja je, kad je riječ o prirodnozemljopisnim osnovama, veoma raznolika i znanstveno zanimljiva. U sveobuhvatnoj integralnoj zemljopisnoj sintezi prostora Republike Hrvatske građa druge knjige o prirodnogeografskim obilježjima ima vrlo važno mjesto.

Svijest o prostoru

Niz monografija ujedinjenih pod nazivom Velika geografija Hrvatske temelji se na metodološkom konceptu cjelovite obrade zemljopisnih obilježja, strukture i procesa neovi­sne i suvremene Republike Hrvatske koja je u Geografiji Hrvatske (2013.) inovacijski iznesena gotovo četrdeset godina poslije starijega prethodnog izdanja (Geografija Hrvatske, I–VI, 1974.).

„Potrebu za ovim još obuhvatnijim izdanjem potkreplju­je to da su za svaki narod, njegovu kulturu, pa i opstanak nužni svijest o postojanju i razvoju u vremenu, čime se bavi povijest, svijest o jeziku i kulturi, čime se bave jezikoslovlje, povijest umjetnosti, kulturologija i dr., i ništa manje svijest o njegovu cjelovitu zemljopisnom prostoru, i prirodnom i društvenom. Njime se iscrpno bavi geografija, ne samo statički nego i dinamički, kao temelj i medij svih ljudskih djelatnosti.

Tako je ponajprije za hrvatski narod, za sve građane naše domovine, nužna i svijest o prostoru koji Hrvatska zauzima, koji je osnova i čimbenik dosadašnjeg i budućeg opstanka i razvoja. Ali podjednako je važno da i svjetska javnost ima na raspolaganju geografsku spoznaju o prostoru suvre­mene Republike Hrvatske.

Stoga je ova Velika geografija Hrvatske, i kao znatno proširen integralni zemljopisni monografski sklop o suvre­menoj Hrvatskoj, i kao literatura za mnoge korisnike, od prvorazredna nacionalnog značenja i iznimno je važna za struku”, istaknuto je u predgovoru knjige.

Domaći i strani izvori

Konceptualno, sadržajno i metodološki djelo je oblikovano u sedam knjiga i utemeljeno je na iscrpnim razmatranjima relevantnih geografskih sastavnica i čimbenika specifična i složena prostornog sustava Hrvatske. U svakoj knjizi popraćeno je opširnim popisima literature i izvora s više od 3000 domaćih i stranih navoda koji su poslužili pri izradi ovoga složena izdanja. Oni će dobro doći za upotpu­njavanje spoznaja o pojedinim temama, kao i kazalo zemljopisnih pojmova u svakoj knjizi.

Važan cilj bio je razumljivo i utemeljeno, poštujući interdisciplinarna i integracijska obilježja geografske znanosti, raspraviti prostorne i vremenske sastavnice teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske.

Budući da je ovo izdanje namijenjeno i širem krugu čitatelja, po­sebice onima koji žele više znati o različitim geografskim obilježjima proučavanja Hrvatske (znanstvenicima, prostor­nim planerima, političarima, gospodarstvenicima itd.), nastojalo se pregledno predstaviti odgo­varajuću geografsku problematiku prostora Republike Hrvatske.

Nova knjiga, s građom fizičkogeografskih obilježja i njihovim značenjem u prostoru, kako za dosadašnji, tako i budući razvoj, pokazuje vrijedan i specifičan udio, unatoč razmjerno maloj površini hrvatskoga zemljopisnog prostora u Srednjoj i cjelokupnoj Europi te u svijetu.

Odgovoran izdavački pothvat

Pri izradi knjige trebalo je premostiti više poteškoća. Neke od najvažnijih su nedostatak i opća metodološka neujednačenost dosadašnjih radova, nedostatak svestranih i potpunih analiza, izostanak odgovarajućih sintetskih pregleda te različitost pristupa s gledišta pojedinih znanosti i disciplina. Različitost znanstvenih pogleda pojedinih znanstvenika, čak i unutar geografske struke (sadržajna, metodološka, terminološka itd.), geografskih škola i pristupa te nedostatak istra­živanja iz pojedinih geografskih disciplina također su otežavali rad.

Svjesni odgovornosti toga izdavačkog pothvata s obzirom na korjenite prostorne, klimatske, gos­podarske, krajobrazne i okolišne promjene potkraj 20. i na početku 21. stoljeća, autori i urednici knjige nastojali su zadovoljiti potrebe šire javnosti, znanosti i struke, pa i nastave geografije na sveučilišnoj razini i proširiti integralnu zemljopisnu literaturu o Hrvatskoj, što ima, uz opće značenje za struku, i iznimno opće obrazovno značenje za mnoge razine zainteresiranih.

Fenix-magazin/MMD