Nekretnine su i dalje preskupe za prosječni hrvatski džep! U zadnjem tromjesečju 2023. cijene nekretnina porasle su za 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Prosječna cijena četvornog metra, prema posljednjim podacima, iznosila je 2219 eura. Najskuplji je Zagreb s prosječnom cijenom od 2.623 eura, piše HRT.
Situacija je daleko od dobre i kad se promatra trošak najma. U nekim gradovima mjesečna najamnina gotovo se izjednačila s prosječnom ratom kredita – za trošak stanovanja treba izdvojiti oko 550 eura.
Građevinarstvo cvjeta u Hrvatskoj – uz turizam i potrošnju, glavni je generator gospodarskog rasta. U posljednjem kvartalu godine iza nas raslo je čak 8,4 posto. No pada broj kupoprodaja, a to je nekad i prvi signal pada cijena nekretnina.
“Sigurnih deset godina dobrog posla”
Strojevi, dizalice, kamioni, radnici – posvuda. Za građevinare posla ima napretek. U posljednje tri godine otvoreno je 3.200 novih građevinskih obrta, no i dalje se na majstora čeka mjesecima. Prepoznali su to neki, pa su se iz Njemačke vratili u Hrvatsku.
– Sada su skoro izjednačene cijene u Hrvatskoj i u zapadnim zemljama, što je dovelo do povratka naših radnika. Dovelo je do toga da se otvaraju obrti, povećan je njihov broj, kaže Antun Trojar, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Raste i broj građevinskih tvrtki. Posla ima za domaće i velike strane kompanije. Bit će ga i dalje, procjenjuju stručnjaci.
– Možemo reći da je to sigurnih deset godina aktivnosti i dobroga posla u Hrvatskoj i tim više možemo reći da će razvoj graditeljstva biti u najmanju ruku na ovoj razini, ako ne i još većoj, kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
Radnika i novih projekata ne bi trebalo manjkati
Pa je i sve više zaposlenih. Svaki treći u ovom sektoru je iz inozemstva. Više ih je u građevinarstvu nego u turizmu u sezoni.
– Ukupno građevinarstvo ima negdje između 130 i 150 tisuća zaposlenih. BDP je između 6 i 6,5% društvenog proizvoda u Hrvatskoj, on bi trebao biti na nivou 8 do 10% i onda bi mi bili među razvijenim državama u Europi, kaže Miroslav Habijanec, predsjednik Uprave tvrtke “Radnik”, Križevci i predsjednik HUP-Udruge poslodavca u graditeljstvu.
Nedavno je potpisan Kolektivni ugovor. Definirane su osnovne plaće po grupama složenosti. Kako se provodi u praksi, provjeravat će i Sindikat.
– Pokušavat ćemo i dalje s inspekcijom rada dogovarati da prijavljujemo i mi kao SGH sve poslodavce koji nam ili neće dostaviti podatke ili su podaci takvi da upućuju na to da se oni ne pridržavaju minimalnih osnovnih plaća koje su propisane u kolektivnom ugovoru, kaže Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Uz to i radne dozvole – koje bi prema novom zakonskom prijedlogu trebale uskoro vrijediti tri godine – radnika i novih projekata ne bi trebalo manjkati.
– Mi smo izuzetno sigurna zemlja, Zagreb postaje u stvarnom smislu europska metropola i jako puno stranaca dolazi k nama živjeti jer ti najmovi koji su nama skupi i dalje su drastično niži od Dublina ili nekog drugog europskog grada i oni za 600 ili 800 eura bez problema mogu to financirati s plaćama od dvije-tri tisuće eura jer rade od doma za neku stranu kompaniju, dok će se naši naći u problemu ako ne dođe do nekakvog novog načina pomoći države, lokalne zajednice, rekao je stručnjak za promet nekretninama Sanjin Rastovac, dodajući kako za to postoje puno bolji modeli od APN-a te da treba smisliti način kako pojačati ponudu, a ne potražnju.
Fenix-magazin/SČ/HRT
